Injekcija (medicina)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Somalijac prima potkožnu injekciju polio vakcine
Uglovi uvođenja igle za 4 tipa injekcije: intramuskularna, potkožna, intravenozna i intradermalna

Injekcija (nepravilno injekcija, inekcija) način je infuzivnog unosa tečnosti u telo, obično špricom i šupljom iglom kojom se probada koža do odgovarajuće dubine dovoljne da se lekoviti ili drugi materijal za tretman ubrizga na željeno mesto u telu. Injekcija prati parenteralni put administracije; to znači da je primena nekim putem osim digestivnog trakta. Pošto proces inherentno uključuje malu ranu punkcije na telu (s različitim stepenima bola[1][2] u zavisnosti od tipa injekcije i lokacije, tipa medikacije, širine otvora igle i veštine individualca koji obavlja zahvat), strah od igala je česta fobija.

Postoji nekoliko metoda injekcije ili infuzije koji se primenjuju kod ljudi, uključujući intradermalnu, subkutanu, intramuskularnu, intravenoznu, intrakoštanu, intraperitonealnu, intratekalnu, epiduralnu, intrakardijalnu, intraartikularnu, intrakavernoznu i intravitrealnu. Glodari koji se koriste za istraživanja najčešće bivaju podvrgnuti intracerebralnoj, intracerebroventrikularnoj ili intraportalnoj injekciji, pored pomenutih. Dugotrajno delujuće forme potkožnih/intramišićnih injekcija dostupne su za različite lekove i zovu se depo injekcije.

Injekcije spadaju među najčešće procedure u zdravstvenoj nezi, s najmanje 16 milijardi datih injekcija u manje razvijenim i tranzicijskim zemljama svake godine;[3][4][5] prema jednoj studiji, broj smrtnih slučajeva usled nesigurnih injekcija iznosi oko 1,3 miliona godišnje.[6] Oko 95% injekcija se daje kao deo kurativne nege, 3% za svrhe imunizacije (npr. vakcine), a ostatak u ostale namene kao što je transfuzija krvi.[3]

U nekim slučajevima, termin injekcija se koristi sinonimno s terminom inokulacija — čak i u istoj bolnici neki radnici ih mogu razlikovati a neki ne. Ovo ne bi trebalo da izazove zabunu; fokus je na onome šta se injektira/inokulira, ne na terminologiji procedure. Takođe, reč injekcija veoma često označava tečnost ili bočicu/posudu odnosno lek koji se daje umesto same procedure.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Usichenko, TI; Pavlovic, D; Foellner S; Wendt M. (2004). „Reducing venipuncture pain by a cough trick: a randomized crossover volunteer study”. Anesthesia and Analgesia. 98 (2): 343—5. PMID 14742367. doi:10.1213/01.ANE.0000094983.16741.AF. 
  2. ^ Harrison, D; Stevens, B; Bueno, M; Yamada, J; Adams-Webber T; Beyene, J; Ohlsson A. (2010). „Efficacy of sweet solutions for analgesia in infants between 1 and 12 months of age: a systematic review.”. Archives of Disease in Childhood. 95 (6): 406—13. PMID 20463370. doi:10.1136/adc.2009.174227. 
  3. ^ a b „Injection safety”. Health Topics A to Z. World Health Organization. Pristupljeno 29. 7. 2017. 
  4. ^ „Injection Safety, First do no harm” (PDF). Advocacy brochure. World Health Organization. Arhivirano iz originala (PDF) 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 29. 7. 2017. 
  5. ^ Connor, JP; Edelson, JG (april 1988). „Needle tract infection. A case report.”. Oral surgery, oral medicine, and oral pathology. 65 (4): 401—3. PMID 3163131. doi:10.1016/0030-4220(88)90351-9. 
  6. ^ M.A. Miller; E. Pisani. „The cost of unsafe injections”. Bulletin of the World Health Organization. 77 (10): 1808—811. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).