Irgun

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Irgun amblem

Irgun Zvai Leumi (hebr. ארגון צבאי לאומי), skraćeno kao Irgun je cionistička jevrejska tajna teroristička organizacija koja delovala na palestinskim teritorijama od 1931. do 1948. godine.

Prvobitno je Irgun bio angažovan u zaštiti jevrejskih naselja od napada Arapa. Nakon usvajanja takozvane „Bele knjige“ 1939. proširuje svoje delovanje i na stvaranje države Izrael, a kako bi ovaj problem bio rešen, započinje borbu protiv britanske vlasti u Palestini i ilegalni transport jevrejskih izbeglica iz Evrope. Posle Drugog svetskog rata, najveći deo Irguna, koju je predvodio Dejvid Raziel, odlučio je da sarađuje sa britanskim snagama u njihovoj borbi protiv nacističke Nemačke. Godine 1944. Irgun, na čelu sa Menahem Beginom je odlučio da nastavi oružanu borbu protiv britanske vlasti u palestini i to činio sve do stvaranja države Izrael.

Posle proglašenja nezavisnosti Izraela 1948. raspuštena je organizacija i većina boraca se pridružila Izraelskim odbrambenim snagama).

Ideologija[uredi | uredi izvor]

Irgun je osnovana na principima desničarskih ideologija „cionistički revizionizma." S obzirom da se radi o radikalnom nacionalizmu, neki savremenici ga smatraju fašističkim.

Jabotinski, jedan ideologa ove tajne organizacije, u početku je bio fasciniran fašizmom u Italiji.

Jaedan od osnovnih principa organizacije je „oko za oko, zub za zub“, što je podrazumevalo operacije odmazde nakon arapskih nasilja, u kojima se nije pravila razlika između naoružanih neprijatelja i civila.

Među najozbiljnijim terorističkim akcijama Irguna smatra se eksplozije na pijaci u Haifi, 6. jula 1938. godine kada je aktivirana eksplozivna naprava postavljena u konzervi mleka, usmrtivši 23 ljudi i ranivši 52. Eksplozija je bila odgovor Irguna za osudu i kaznu 29. juna 1938. Šlomo Ben Josifa zbog neuspelog pokušaja ubistva putnika u autobusu na putu 21. aprila 1938. u Safedu, što je trebalo da bude odgovor na ubistvo sedam Jevreja u martu-aprilu 1938. u oblasti Akre.

Najpoznatija akcija Irguna usmerena protiv Britanaca bila je eksplozije u hotelu Kralj David u Jerusalimu 22. jula 1946. Kao rezultat te akcije 91 ljudi je poginulo, a 250 teško povređeno. Među stradaima je 41 Arapa, 28 britanaca, 17 Jevreja i 5 osoba drugih nacionalnosti.

Niz sličnih terorističkih akcija u periodu 1946-1948. uslovio je povlačenje Britanaca i stvaranje države Izrael.

Vođa Irguna Menahem Begin je 1948. osnovao desničarsku političku partiju, Herut, koja je kasnije postala znatno veća partija Likud. 1977. postaje izraelski premijer i dobitnik Nobelove nagrade za mir.

Godine 1979. izraelska vlada dodelila je Orden časti članovima Irguna kao učesnicima u borbi za uspostavljanje države Izrael.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]