Istočni svijet

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mapa Istočnog svijeta iz 1796. godine, koja uključuje kontinente Aziju i Australiju (tada poznata kao Nova Holandija)

Istočni svijet, ili jednostavno Istok ili, ređe Orijent (od oriens, latinske riječi za „istok”), termin je koji ima široko značenje i odnosi se na razne kulturne ili društvene strukture i filozofske sisteme, u zavisnosti od konteksta, najčešće uključuje bar dio Azije ili geografski zemlje i kulture istočno od Evrope, naročito u istorijskom (predmodernom) smislu i u savremenom dobu u kontekstu orijentalizma.[1]

Termin obično ne govore stanovnici samog regiona na koji se on odnosi, s obzirom da je Istočni svijet raznovrstan, složen i dinamičan region, težak za generalizaciju, i iako zemlje i regioni sa tog prostora imaju mnogo toga zajedničkog, istorijski one se nikada nisu definisale kolektivnog protiv drugog entiteta.[2]

Termin je prvobitno doslovno imao geografsko značenje, a odnosio se na istočno dio Starog svijeta, upoređujući kulture i civilizacije Azije sa onima u Evropi (Okcident ili Zapadni svijet). Tradicionalno, termin uključuje srednju, sjevernu i istočnu Aziju (Daleki istok), Veliki Srednji istok, jugoistočnu Aziju i južnu Aziju (Indijski potkontinent).

Konceptualno, granica između Istočnog i Zapadnog svijeta nije geografska, nego je kulturna, zbog čega se Australija obično svrstava u Zapadni svijet, dok se islamske zemlje i veliki dio bivšeg Sovjetskog Saveza (zajedno sa Rusijom), bez obzira na lokaciju, svrstavaju u Istočni svijet.[3] Osim Azije i nekih dijelova Afrike, Evropa je uspješno apsorbovala skoro sva društva Okeanije i Amerika u Zapadni svijet,[4][5] dok se Turska, Filipini, Izrael i Japan, koji se geografska nalaze u Istočnom svijetu, smatraju barem djelimično vesternizovanim zbog kulturnog uticaja Evrope.[6][7][8][9]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Thompson, William; Hickey, Joseph (2005). Society in Focus. Boston, MA: Pearson. 0-205-41365-X. 
  2. ^ Lee, Sandra S. Mountain, Joanna. Barbara, Koening A. The Meanings of Race in the New Genomics: Implications for Health Disparities Research. Yale University. 2001. October 26, 2006. [1] Arhivirano 2006-11-01 na sajtu Wayback Machine
  3. ^ Meštrovic, Stjepan (1994). Balkanization of the West: The Confluence of Postmodernism and Postcommunism. Routledge. стр. 61. ISBN 978-0-203-34464-4. 
  4. ^ „Embassy of Brazil - Ottawa”. Brasembottawa.org. Arhivirano iz originala 29. 4. 2011. g. Pristupljeno 1. 11. 2006. 
  5. ^ Falcoff, Mark. „Chile Moves On”. AEI. Arhivirano iz originala 17. 4. 2009. g. Pristupljeno 1. 11. 2006. 
  6. ^ Kirshner, Sheldon (2013). „Is Israel Really a Western Nation?”. Sheldon Kirshner Journal. Pristupljeno 9. 11. 2013. 
  7. ^ „EU-Turkey relations”. European Information on Enlargement & Neighbours. EurActiv.com. 23. 9. 2004. Arhivirano iz originala 06. 07. 2008. g. Pristupljeno 26. 8. 2008. 
  8. ^ „Fifty Years On, Turkey Still Pines to Become European”. TIME. 2009. Arhivirano iz originala 26. 08. 2013. g. Pristupljeno 8. 9. 2009. 
  9. ^ Early Westernization & Modernization in Japan 1868-1900 | JapanVisitor Japan Travel Guide