Kalača (Timiš)

Koordinate: 45° 57′ 9″ N 21° 8′ 52″ E / 45.95250° S; 21.14778° I / 45.95250; 21.14778
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kalača
rum. Călacea
Naselje
RO
RO
Kalača
Lokacija u Rumuniji
Koordinate: 45° 57′ 9″ N 21° 8′ 52″ E / 45.95250° S; 21.14778° I / 45.95250; 21.14778
Zemlja Rumunija
OkrugTimiš
OpštinaOrcišoara
Nadmorska visina115 m (377 ft)
Stanovništvo (2002)[1]
 • Ukupno674
Vremenska zonaIstočnoevropsko vreme (UTC+2)
 • Leti (DST)Istočnoevropsko letnje vreme (UTC+3)
Geokod683038

Kalača (rum. Călacea) naselje je u Rumuniji u okrugu Timiš u opštini Orcišoara.[2][3] Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 115 m.

Prošlost[uredi | uredi izvor]

Po "Rumunskoj enciklopediji" mesto se prvi put pominje 1311. godine. Na Marsilijevoj karti iz 1723. godine nalazi se "Kalač". Tu je 1758. godine crkva brvnara posvećena Sv. velikomučeniku Georgiju. Nova od čvrstog materijala podignuta je 1829. godine. Carica Marija Terezija je polovinom 18. veka pokušavala da raseli Kalaču i druga okolna mesta; Kalaču nije uspela jer se pravoslavno stanovništvo protivilo. Jedno vreme vlasnik sela bio je bečki bankar Georg Sina.

Lalača je 1764. godine bila parohija u Varjaškom protoprezviratu.[4] Austrijski carski revizor Erler je 1774. kodine konstatovao da Kalača pripada Sentandraškom okrugu, Temišvarskog distrikta. Stanovništvo je bilo pretežno vlaško.[5] Kada je 1797. godine popisan pravoslavni klir u mestu su evidentirana dva sveštenika. Oba paroha, pop Kuzman Popović (rukop. 1792) i pop Jovan Nikolajević (1794) služili su se srpskim i rumunskim jezikom.[6]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema podacima iz 2002. godine u naselju je živelo 674 stanovnika.[1]

Popis 2002.[uredi | uredi izvor]

Raspodela stanovništva po nacionalnosti 2002.[1]
Rumuni
  
610 90,6%
Mađari
  
39 5,8%
Nemci
  
24 3,6%

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Recensământul Populaţiei şi al Locuinţelor”. Arhivirano iz originala 2012-09-18. g. Pristupljeno 2011-12-08. 
  2. ^ „The GeoNames geographical database”. 2012. 
  3. ^ „Communes of Romania”. Statoids. Gwillim Law. 2010-07-27. Pristupljeno 4. 7. 2015. 
  4. ^ "Srpski sion", Sremski Karlovci 1905.
  5. ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
  6. ^ "Temišvarski zbornik", Novi Sad 8/2015.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]