Kalijum-jodid

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kalijum-jodid
Nazivi
IUPAC naziv
Kalijum-jodid
Drugi nazivi
jodid potaše
Identifikacija
ECHA InfoCard 100.028.782
MeSH Potassium+iodide
RTECS TT2975000
Svojstva
KI
Molarna masa 166,00 g/mol
Agregatno stanje bela kristalna supstanca
Gustina 3,13 g/cm³, основно
Tačka topljenja 681 °C (954 K)
Tačka ključanja 1330 °C (1603 K)
128 g/100 ml (6 °C)
Opasnosti
Glavne opasnosti Blago opasan
R-oznake R36, R38, R42-R43, R61
S-oznake S26, S36-S37, S39, S45
NFPA 704
NFPA 704 four-colored diamondFlammability (red): no hazard codeHealth code 1: Exposure would cause irritation but only minor residual injury. E.g., turpentineReactivity (yellow): no hazard codeSpecial hazards (white): no code
1
Srodna jedinjenja
Drugi anjoni
kalijum-bromid
kalijum-hlorid
Drugi katjoni
litijum-jodid
natrijum-jodid
rubidijum-jodid
cezijum-jodid
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25°C [77°F], 100 kPa).
Reference infokutije

Kalijum-jodid (molekulska formula - K I) je neorgansko hemijsko jedinjenje koje gradi bezbojne kristale lako rastvorljive u vodi.[1][2]

Kalijum-jodid je prosto hemijsko jedinjenje koje se sastoji od dva jona K+ i I-.

Iz njega se lako dobija jod pomoću oksidacionog sredstva npr. hlora (ovo je i princip na kome se zasnivaju sve dokazne reakcije koje upotrebljavaju kalijum-jodid-skrobnu hartiju kao indikator):

2 KI(aq) + Cl2(aq) → 2 KCl + I2(aq)

Kalijum-jodid se može (između ostalog) dobiti reakcijom:

FeI2 + K2CO3 → 2 KI + FeCO3

Njegova temperatura topljenja je 680 °C a temperatura ključanja 1330 °C

U vodenom rastvoru kalijum-jodida rastvara se jod. Koristi se u organskim sintezama, u medicini, u hemijskoj analizi, u fotografiji, male količine se dodaju i kuhinjskoj soli radi obogaćivanja jodom (koji je esencijalan makroelement).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Housecroft, C. E.; Sharpe, A. G. (2008). Inorganic Chemistry (3. izd.). Prentice Hall. ISBN 978-0-13-175553-6. 
  2. ^ Holleman A. F.; Wiberg E. (2001). Inorganic Chemistry (1st izd.). San Diego: Academic Press. ISBN 0-12-352651-5. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]