Kamene lutke

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kamene lutke

Kamene lutkestene koje se nalaze na Kuklici u Kratovu, na desnoj strani doline Krive Reke. Posebno uzak deo njene reke je rečno korito, koje se nalazi na nadmorskoj visini od 415-420 metara.

Cela pojava je rasprostranjena na površini od oko 0,3-0,4 kvadratnih kilometara, postavljena je na oko 120 malih i oko 15 velikih proplanaka.[1]

Morfološke karakteristike[uredi | uredi izvor]

Kamena svadba u Kuklici

Na lokalitetu Kuklica postoje dve grupe zemljanih piramida: one u centralnom delu, male depresije u podnožu brda Dubice na visine do 10 metara, i automne u obliku zemljanih stubova. Na istoku (desno) od prethodnih, sa bočne strane brda protežu se brežuljci visine do 5 metara. Brežuljci se nalaze blizu jedan drugom i često su spojeni u podnožju.

Radi interesantnijeg izgleda na velikim zemljanim stubovima koji podsećaju na ljudske figure uređene su kao „skameni svatovi“. Čitav taj deo lokaliteta, poznat je i pod imenom „Vesela svadba“.

Nastanak kamenih lutki[uredi | uredi izvor]

Nevesta i mladoženja

Kamene lutke na ovim prostorima predstavljaju prirodnu pojavu nastanka prilikom dugotrajne erozije na Vulkanskih stena različitih jačina: ignimbriti, andeziti i tufovi. Čvrsti, kompaktni ignimbriti, andeziti polako nestaju i ostavljaju za sobom meke tufove.

Ovako zaštićeni, tufovi zajedno sa kamenim blokovima na vrhu, ostaju da vire u vidu reljefa na stenama i stubovima, odnosno, zemljanim piramidama. U međuvremenu, dugotrajni atmosferski uslovi poput kiše, promene temperature i vetra, doveo je do modifikacije i nastanka ovakvih karakterističnih oblika. Ovi procesi, počeli su pre desetinu milijardi godina i traju do dana današnjeg.

Zbog neprestanog procesa modifikacije, neke od zemljanih piramida postepeno se uništavaju dok se drugi stvaraju. Zbog toga piramide permanentno menjaju svoj oblik. Ovaj proces je veoma spor i ne može se primetiti brzo, tokom meseca i godine.

Značenje lokaliteta[uredi | uredi izvor]

Fenomen zemljanih piramida ili kamene lutke, širom sveta predstavljaju retku pojavu. Za njihov nastanak potrebni su posebni geološki, geomorfološki, klimatski i vegetativni uslovi. Ovo se posebno odnosi na dobro izražene i tipične pojave kao što je slučaj u Kuklici.

Zvog svega toga, ovaj lokalitet je zaštićen kao prirodno dobro. Istovremeno, zabranjene su bilo kakve aktivnosti koje bi mogle da ugroze prirodne lepote lokaliteta. Brda predstavljaju veliku vrednost i nezamenljiv prirodni izgled na ovim prostorima.

Zbog malih površina na kojima se prostiru i „osetlivosti“ terena, potrebno je ograničiti broj posetilaca u granicama dozvonjenog. U suprotnom, ovoj fenomen neće moći da ostane očuvan kao jedinstven za naredne generacije. [2]

Legenda[uredi | uredi izvor]

Lokalitet Kuklice

Prema predanjima postoji priča, legenda, o nastanku kamenih lutaka koja govori o braku i nesrećnoj ljubavi između jednog momka i dve devojke iz tog regiona.

Prema legendi, nekada davno u selu Kuklica, desila se velika tragedija. Momak koji je bio veliki zidarski majstor živeo je u selu Kuklica. U njega se zaljubila devojka, ali obzirim da je bio veren sa drugom, to je dovelo do velikog razočarenja devojke i ona ga je proklela. U skladu sa tradicijom, mlada je bila bogata devojka iz donjeg dela sela. Zaljubaljena devojka koja je bacila kletvu, bila je lepša ali siromašna. Kada je došao dan venčanja, naizgled sve bilo u redu. Okupili su se svatovi i drugi gosti i zabava je počela. U trenutku kada su se mladenci poljubili, kletva se ostvarila i svatovi su ostali skamenjeni. Okamenjeni svatovi svedoče o besu i bolu nesrećne devojke.

Druga legenda govori o mladiću i dvema devojkama sa kojima je istovremeno zakazao venčanje. Kada je kod siromašnije ali lepše devojke, čuo gajde i bubnjeve i krenuo ka njoj, bogata devojka ga je proklela. Mladoženja i svatovi ostali su skamenjeni. Meštani ovo mesto zovu „Veselo venčanje“ ili „Kamena svadba“ jer su skamenjeni svatovi ostali nasmejani a mladenci zagrljeni. [3]

Zbog ovih okamenjenih „lutki“ (mkd. кукли), mesto je dobilo ime - Kuklica (Lutkica).

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Zemljane piramide Kuklice-Kratovsko. Geografski razgledi kn. 35“, Milevski I., Skopje, 2000
  2. ^ Kamene lutke
  3. ^ Legenda[mrtva veza]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]