Kantorov stav o ravnomernoj neprekidnosti

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kantorov stav daje opšti kriterijum za određivanje ravnomerne neprekidnosti funkcija.

Formulacija[uredi | uredi izvor]

Kantorov stav o ravnomernoj neprekidnosti funkcija ili Kantorova teorema o ravnomernoj neprekidnosti funkcija glasi:

Svaka funkcija koja je neprekidna na intervalu , ravnomerno je neprekidna na njemu.

Dokaz[uredi | uredi izvor]

Deo 1:

Iz definicije neprekidnosti imamo da ako je funkcija neprekidna na intervalu (dato kao uslov za teoremu), onda za proizvoljnu tačku iz tog segmenta postoji neka okolina i za sve tačke važi: .

Izaberimo 2 tačke, . Tada je:

Deo 2:

Izaberimo sada okolinu duplo manjeg poluprečnika, . Ako takvu okolinu konstruišemo za svaku tačku segmenta , dobićemo skup otvorenih intervala koji očigledno prekriva ceo segment , pa skup tih intervala čini pokrivač segmenta . Iz Borel-Lebegove leme imamo da postoji konačan podpokrivač tog intervala, tj. da postoje tačke tako da njihove okoline obrazuju podpokrivač segmenta . Kako tačaka ima konačno mnogo, može se među njihovim okolinama pronaći najmanje i označimo ga sa .

Deo 3:

Izaberimo sada neku tačku iz intervala koja pripada nekom od intervala , što zapisujemo: .

Izaberimo i tačku iz intervala koja se nalazi u -okolini tačke , tj. . To možemo uraditi po definiciji, zato što je funkcija u celom segmentu neprekidna, a pošto je , onda je sigurno i .

Sada, iz i imamo da je:

tj. obe tačke, i i , pripadaju -okolini tačke , odnosno, obe se nalaze unutar neke okoline , pa iz Dela 1: imamo da je onda , što je i trebalo dokazati.

Napomena[uredi | uredi izvor]

Kantorov stav u navedenom obliku se odnosi na realnu analizu. Analogna teorema postoji i u opštijem slučaju, u topologiji kod metričkih prostora.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dušan Adnađević, Zoran Kadelburg: Matematička analiza 1, Studentski trg, Beograd, 1995.