Kaonik

Koordinate: 43° 33′ 20″ S; 21° 29′ 23″ I / 43.5555° S; 21.489666° I / 43.5555; 21.489666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kaonik
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugRasinski
GradKruševac
Stanovništvo
 — 2011.1460
Geografske karakteristike
Koordinate43° 33′ 20″ S; 21° 29′ 23″ I / 43.5555° S; 21.489666° I / 43.5555; 21.489666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina201 m
Kaonik na karti Srbije
Kaonik
Kaonik
Kaonik na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj37256
Pozivni broj037
Registarska oznaka

Kaonik je naseljeno mesto grada Kruševca u Rasinskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 1460 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 1652 stanovnika).

Prošlost[uredi | uredi izvor]

Oko sela su vođene borbe između Srba i Turaka, oktobra 1876. godine tokom Prvog srpsko-turskog rata. Na Kaonik su napadali Čerkezi, u sklopu turskih trupa i spaljivali kuće. Srpski rovovi su se nalazili niže sela.[1]

U Kaoniku je 1896. godine rođen Dobrivoje Milunović,[2] potonji "monah Kalist", o čijem je podvižničkom životu napisana knjiga.[3]

Kaonik je bio 1901. godine zajedno sa Đunisom i Crkvinama u sklopu Đuniske opštine. Dve godine kasnije 1903. Crkvine i Kaonik se osamostaljuju od Đunisa, u novu Kaoničku opštinu.[4]

Kaonik je krajem 19. veka selo u Rasinskom srezu sa školom. Školska zgrada je 1881. godine tokom rata bila korišćena za smeštaj srpskih oficira. Supružnici Spasoje i Stanija Spasojević čine učiteljski kadar 1892. godine. Postojala je u njemu 1896. godine četvororazredna osnovna škola u kojoj rade dva učitelja. Tada je školu pohađalo ukupno 116 učenika.[5] Julka Stojanović tu predaje do 1897. godine. Tako je 1898. godine prvo i drugo odeljenje držala Darinka Marković, a treće i četvrto učitelj Ljubomir Igrošanac (i 1899). Podignuta je 1902. godine nova školska zgrada za jedno odeljenje, sa jednim učiteljskim stanom. Otišla je 1903. godine iz sela učiteljica Milica Gligorijević, a došla je na rad u mesnu školu 1903. godine Jelisaveta Tadić učiteljica. Nju zamenjuje 1907. godine nova učiteljica Draginja Mitrović. Otvorena je 1912. godine nova školska zgrada u Kaoniku - Đunisu, u kojoj tada radi učiteljica Persida Udovičić. Sedište škole za decu iz oba sela je tada u Đunisu. Učitelj Svetislav Bogdanović je primio dužnost u jesen 1914. godine u Kaoniku. Za vreme Prvog svetskog rata, 1916. godine službu učiteljsku obavlja Zagorka Jovanović.[6]

Tridesetih godina 20. veka Kaonik je veoma bogato i napredno mesto, na raskrsnici glavnih saobraćajnica.[7]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Kaonik živi 1212 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,3 godina (43,3 kod muškaraca i 45,2 kod žena). U naselju ima 379 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,85.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[8]
Godina Stanovnika
1948. 2.011
1953. 2.073
1961. 2.031
1971. 1.944
1981. 1.842
1991. 1.652 1.614
2002. 1.460 1.526
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[9]
Srbi
  
1.418 97,12%
Romi
  
34 2,32%
Rumuni
  
1 0,06%
nepoznato
  
6 0,41%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Otadžbina", Beograd 1881. godine
  2. ^ Ivan Ivanović: "Upokojeni Drainac", Beograd 2017. godine
  3. ^ Milivoje J. Jovanović: "Monah Kalist", Beograd 1911. godine
  4. ^ "Policajski glasnik", Beograd 1901-1903. godine
  5. ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1896. godine
  6. ^ "Beogradske novine", Beograd 1916. godine
  7. ^ "Vreme", Beograd 1931. godine
  8. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  9. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  10. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]