Kizik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mapa drevne Mizije
Reljef s kraja VI veka

Kizik (grč. οικος, lat. Cyzicus) je drevni grad u Maloj Aziji, u istorijskoj regiji Mizija, kaznije poznat i kao Helespont. Nalazi se na poluostrvu Kapu-Dag (Arktonesus), koje je u davna vremena (navodno) bilo ostrvo, ali je veštačkim putem povezano sa kopnom.

Istorija grada[uredi | uredi izvor]

Grad je po legendi osnovali Tesalijski Pelazgi, u skladu sa tradicijom o Argonautima, da bi osnovao novi grad na mestu njihovog sletanja. Kasnije u području Kizika formirao se veliki broj Miletskih kolonija.

U 6. veku p. n. e. gradom je vladao tiranin Aristagora, pokoravajući se persijskim kraljevima.

Zbog svoje povoljne pozicije, grad se brzo obogatio i razvio. Zlatnici Kizika su neko vreme postali glavna valuta u antičkom svetu.

Tokom Peloponeskog rata (431404. p. n. e.) Kizik je bio potčinjen Atini i Sparti. U morskoj bici kod Kizika 410. p. n. e. Atinske snage su potpuno uništile Spartansku flotu. 387. p. n. e. grad je pao pod vlast Persijskog carstva. Međutim, Aleksandar Makedonski 334. p. n. e. oslobodio je Kizik od Persijanaca.

U prvoj polovini 4. veka p. n. e. izvanredni grčki matematičar i astronom Eudoks se preselio iz Atine u Kizik i tamo osnovao svoju školu.

Rimski car Tiberije pripojio je Kizik svojim posedima, postavivši ga središtem provincije Mizije, i menja mu ime u Helespont. Malo kasnije, Kizik je postao jedan od najvećih i najnaprednijih gradova drevnog sveta. U 1. veku naše ere u njemu je rođen pesnik Automedon.

Prema legendi, krajem 3. veka u Kiziku je pogubljeno 9 hrišćanskih propovednika - Teognid, Ruf, Antipater, Feostik, Artom, Magn, Teodot, Favmasije i Filemon, koji su svi kasnije kanonizovani u liku svetih mučenika.

Od 443. godine, grad je proživeo mnoge zemljotrese (poslednji od 1063. godine); mesto i sam grad su počeli da se prazne, stanovništvo se preselilo u druga područja.

Kizik su privremeno zarobili Arapi 675. godine. Godine 1081. grad su zauzeli Turci Seldžuci, ali su nakon 15 godina potpuno proterani.[1]

U vreme Otomanskog carstva, teritorija koja je graničila sa bivšim gradom bila je uključena u pokrajinu Bursa. [2]

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Lokalitet između močvara Balkiz Serai je poznat kao Bal-Kiz i potpuno je nenaseljen. Najznačajniji ostaci grada su prilično dobro vidljivi zidovi iz 4. veka p. n. e. Temelji kolosalnog hrama cara Hadriana, ruševine antičkog rimskog vodovoda i ogromnog amfiteatra takođe se nalaze tamo.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ KYZIKOS (Belkis or Balkiz), Turkey. The Princeton Encyclopedia of Classical Sites.
  2. ^ Monetы Kizika

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Kizik na Vikimedijinoj ostavi