Kirgiski jezik

kirgiski
кыргыз, قىرعىزتئلى‎ [kyrgyz]
Govori se u	Kirgistan Narodna Republika Kina Rusija Tadžikistan Uzbekistan Kazahstan
Broj govornika	5,1 miliona (2009)
Jezička porodica	altajski (sporno) turkijski istočnoturkijski kirgiski
Pismo	kirgiski alfabeti (ćirilica, persijsko-arapsko pismo, ranije latinica)
Zvanični status
Službeni jezik u	Kirgistan Kina (Kirgiska autonomna oblast Kizilsu) Organizacije: Organizacija Ugovora o kolektivnoj bezbednosti
Jezički kodovi
ISO 639-1	ky
ISO 639-2	kir
ISO 639-3	kir
Rasprostranjenost kirgiskog jezika   Većinski jezik   Manjinski jezik

Kirgiski jezik (кыргыз тили, قىرعىزتئلى‎ [kyrgyz tili] ili кыргызча, قىرعىزچا‎ [kyrgyzcha]) je turkijski jezik i uz ruski jezik jedan od dva zvanična jezika Kirgistana. Osim Kirgistana, koristi se u okolnim zemljama, koje su ranije bile u sastavu SSSR, i Kini.

Kirgiskim jezikom govori oko 5,1 miliona ljudi, koji većim delom žive u Kirgiziji i koji su etnički Kirgizi. Do 1928. godine, pismo koje se koristilo u kirgiskom jeziku u SSSR bilo je arapsko, zatim do 1940. latinica, a od tada modifikovana ćirilica. Kirgizi u Kini i danas koriste arapsko pismo.

Istorija

Kirgiski jezik ima dosta sličnosti sa gornjealtajskim jezicima, i verovatno je po poreklu istočnoturkijski jezik. Po svojoj savremenoj leksici bliži je kipčakskim jezicima, u koje se po potrebi ponekad svrstava (u sklopu kirgizo-kipčakske podgrupe).

Pisani izvori srednjoazijskih mongolskih vladara se prvi put javljaju u 14. veku. Njihov jezik je bio čagatajski (starouzbečki), a iz lokalnih dijalekata se kasnije razvija kirgiski jezik. Iz ovog perioda postoji veliki broj narodnih tekstova koji se još uvek obrađuje.

Od 17. do 18. veka, kada su Kirgizi živeli unutar Džunargskog kanata, završava se proces formiranja nacionalne svesti u Kirgiza. Tada nastaje i epska pesma Manas, a kirgiski jezik je pod velikim uticajem zapadno-mongolskih odnosno ojratskih jezika.

Do 19. veka Kirgizi žive u predelima Kokandskog kanata, koristeći se poznim čagajtskim jezikom sa lokalnim osobenostima.

U drugoj polovini 19. veka Kirgizi ulaze u sastav Ruske Imperije, a njihov jezik je pod snažnim uticajem ruskog.

Po mišljenju nekih filologa, u današnje vreme kirgiski jezik prolazi kroz aktivni period formiranja jezičkih normi kao i oslobađanja od ruskog uticaja.

Pismo

Glavni članak: Kirgiski alfabeti

Kirgiska ćirilica, usvojena 1940. sadrži 36 slova. Slova ф, ц, в, ъ, ь se koriste samo u rečima ruskog porekla.

Odnos između ćirilice i arapske verzije koja se koristi u Kini.

Ćirilica	Imena na kirgiskom	Arapsko pismo	Transliteracija	Latinica (1928—1940)	MFA
A a	a	ا	A a	A a	/ɑ/
B b	be	ب	B b	B v	/b/, [w], [v]
V v	ve	ۋ	V v	V v	/v/
G g	ge	گ ع*	G g	G g, Ƣ ƣ	/ɡ/ [ʁ]
D d	de	د	D d	D d	/d/
E e	e	ه	E e	E e	/je/, /e/
Ё ё	ё	يو	Yo yo	Yo yo	/jo/
Ž ž	že	ج	J j	Ç ç (Ƶ ƶ 1938-1940)	/dʒ/
Z z	ze	ز	Z z	Z z	/z/
I i	i	ى	İ i	I i	/i/
Й й	iй	ي	Y y	J j	/j/
K k	ka	ك ق*	K k	K k, Q q	/k/, [q], [χ]
L l	эl	ل	L l	L l	/l/
M m	эm	م	M m	M m	/m/
N n	эn	ن	N n	N n	/n/
Ң ң	ың	ڭ	Ñ ñ	Ŋ ŋ	/ŋ/
O o	o	و	O o	O o	/o/
Ө ө	ө	ۅ	Ö ö	Ɵ ɵ	/ø/
P p	pe	پ	P p	P p	/p/
R r	эr	ر	R r	R r	/r/
S s	эs	س	S s	S s	/s/
T t	te	ت	T t	T t	/t/
U u	u	ۇ	U u	U u	/u/
Ү ү	ү	ۉ	Ü ü	Y y	/y/
F f	эf	ف	F f	F f	/f/
H h	ha	ح	H h	X x (H h 1928-1938)	/χ/ (=/k/)
C c	ce	تس	C c	Ts ts	/ʦ/
Č č	če	چ	Ç ç	C c	/tʃ/
Š š	ša	ش	Ş ş	Ş ş	/ʃ/
Щ щ	щa	-	Şç şç	Şc şc	/ʃtʃ/, /ʃː/
Ъ ъ	ažыratuu belgisi	-	-	-	-
Ы ы	ы	ى	İ i	Ь ь	/ɯ/
Ь ь	ičkertүү belgisi	-	-	-	-
Э э	э	ه	É é	E e	/e/
Ю ю	ю	يۋ	Yu yu	Yu yu	/ju/, /jy/
Я я	я	يا	Ya ya	Ya ya	/ja/, /jɑ/

• K + a, o, u, ы ك => ق
• G + a, o, u, ы گ => ع

Gramatika

Padeži

Padež	Osnova	Mogući oblici	"čamac"	"vazduh"	"korpa"	"ruka"	"glava"	"so"	"oko"
Nominativ	—		keme	aba	čelek	kol	baš	tuz	kөz
Gentitiv	-NIn	-nыn, -nin, -dыn, -din, -tыn, -tin, -nun, -nүn, -dun, -dүn, -tun, -tүn	kemenin	abanыn	čelektin	koldun	baštыn	tuzdun	kөzdүn
Dativ	-GA	-ga, -ka, -ge, -ke, -go, -ko, -gө, -kө	kemege	abaga	čelekke	kolgo	baška	tuzga	kөzgө
Akuzativ	-NI	-nы, -ni, -dы, -di, -tы, -ti, -nu, -nү, -du, -dү, -tu, -tү	kemeni	abanы	čelekti	koldu	baštы	tuzdu	kөzdү
Lokativ	-DA	-da, -de, -ta, -te, -do, -dө, -to, -tө	kemede	abada	čelekte	koldo	bašta	tuzda	kөzdө
Ablativ	-DAn	-dan, -den, -tan, -ten, -don, -dөn, -ton, -tөn	kemeden	abadan	čelekten	koldon	baštan	tuzdan	kөzdөn

Zamenice

Lične zamenice

Jednina		Množina
kirgiski	srpski	kirgiski	srpski
Men	Ja	Biz (Biz)	Mi
Sen	Ti (jedn. neformalno)	Siler	Vi (mn. neformalno)
Siz	Ti (jedn. formalno)	Sizder	Vi (mn. formalno)
Al	On/Ona/Ono	Alar	Oni

Deklinacija zamenica (podebljani su izuzeci)

	Jednina				Množina
	1.	2. nef	2. for	3.	1.	2. nef	2. for	3.
Nom	men	sen	siz	al	biz	siler	sizder	alar
Ak	meni	seni	sizdi	anы	bizdi	silerdi	sizderdi	alardы
Gen	menin	senin	sizdin	anыn	bizdin	silerdin	sizderdin	alardыn
Dat	maga	saga	sizge	aga	bizge	silerge	sizderge	alarga
Lok	mende	sende	sizde	anda	bizde	silerde	sizderde	alarda
Abl	menden	senden	sizden	andan	bizden	silerden	sizderden	alardan

Primer

Član 1. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i srpski prevod:

Ćirilica	Arapsko pismo	Transliteracija	Srpski
Bardыk adamdar өz bedelinde žana ukuktarыnda эrkin žana teң ukuktuu bolup žaralat. Alardыn aң-sezimi menen abiйiri bar žana biri-birine bir tuugandыk mamile kыluuga tiйiš.	باردىق ادامدار ۅز بەدەلىندە جانا ۇقۇقتارىندا ەركىن جانا تەڭ ۇقۇقتۇۇ بولۇپ جارالات.۔ الاردىن اڭ-سەزىمى مەنەن ابئيىرى بار جانا بئرى-بئرىنە بئر تۇۇعاندىق مامئلە قىلۇۇعا تئيىش.	Bardık adamdar öz bedelinde jana ukuktarında érkin jana teñ ukuktuu bolup jaralat. Alardın añ-sezimi menen abiyiri bar jana biri-birine bir tuugandık mamile kıluuga tiyiş.	Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svešću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.

Spoljašnje veze

• Novine na kirgiskom jeziku
• Kirgisko-ruski rečnik
• Literatura na kirgiskom jeziku