Kodrat Korintski
Ovaj članak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. Problem: članak je napisan hagiografskim stilom, a takođe je najverovatnije i istorijski neutemeljen. |
Sveti mučenik Kodrat Korintski i drugi s njim su hrišćanski svetitelji.[1][2]
Za vreme gonjenja hrišćana mnogi vernici razbegli su se po planinama i pešterama. Tako je učinila i majka Kodrata. Ali baš u to vreme ona je bila bremenita, te je u šumi rodila Kodrata i uskoro potom umrla. Hrišćani veruju da je Kodrat promislom Božjim i anđelom hraniteljem čuvan, hranjen i vođen. Tako je on odrastao u prirodi i usamljenosti. Takođe hrišćani veruju da je Bog koji je davao manu s neba Izrailju u pustinji, puštao je i otroku Kodratu slatku rosu iz oblaka na usta. Kad mu je bilo dvanaest godina, on je sišao u grad, i tamo su ga neki dobri ljudi zavoleli i dali na nauke. On je izučio lekarstvo, te je lečio bolesnike, koliko prirodnim lekovima, toliko, i još više i molitvom, kojoj se privikao od detinjstva. Kada je nastalo novo gonjenje pod carem Decijem Trajanom, Kodrat je izveden na sud, i bačen u tamnicu. Ali i pet njegovih drugova pridružili su mu se i ispovedili ime Hristovo. To su bili Kiprijan, Dionisije, Anekt, Pavle i Kriskent. Svi oni su vučeni po ulicama, i od neznabožaca, naročito dece njihove, štapovima i kamenjem bijeni, dok ih nisu dovukli na gubilište. Tu su se mučenici Bogu pomolili, i bili mačem posečeni. Na tom mestu nastao je izvor vode iz zemlje, koji se i danas zove Kodratovim imenom i podseća na junačku smrt za Hrista svetih šestočislenika. Ovih šest mučenika postradalo je 250. godine u Korintu u vreme cara Dekija i njegovog namesnika Jasona.
Srpska pravoslavna crkva slavi ih 10. marta po crkvenom, a 23. marta po gregorijanskom kalendaru.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „St. Quadratus Christian saint”. Britannica. Pristupljeno 20. 1. 2021.(jezik: engleski)
- ^ „Martyr Quadratus and those with him at Corinth”. The Orthodox Church in America. Pristupljeno 20. 1. 2021.(jezik: engleski)
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Napomena: Ovaj članak, ili jedan njegov deo, izvorno je preuzet iz Ohridskog prologa Nikolaja Velimirovića.