Kozimo de Mediči

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kozimo de Mediči
Kozimo de Mediči
Datum rođenja(1389-09-27)27. septembar 1389.
Mesto rođenjaFirenca
Datum smrti1. avgust 1464.(1464-08-01) (74 god.)
Mesto smrtiVila Mediči u Kaređiju
SupružnikContessina de' Bardi
RoditeljiGiovanni di Bicci de' Medici
Piccarda Bueri

Kozimo de Mediči (ital. Cosimo di Giovanni de' Medici; Firenca, 27. septembar 1389Vila Mediči u Kaređiju, 1. avgust 1464) bio je državnik, bankar i mecena, koji je decenijama upravljao politikom svog rodnog grada Firence.[1] Njegova porodica nije bila plemićka, već građanska, tako da se „de Mediči” odnosi na ime porodice, a ne na titulu.

Bankar i političar[uredi | uredi izvor]

Kozimo je od svog oca, Đovani de Biči de Medičija, nasledio Banku Mediči, čiji je poslovni uspeh od njega načinio najbogatijeg građanina Firence. Aktivnost banke je proširio na više gradova u Italiji i Evropi.

Vrhovna vlast u republikanskoj Firenci pripadala je zakonodavnom veću (sinjorija). Tu je on bio „prvi među jednakima”, iako daleko najmoćniji. Kozimov politički uticaj se nije ograničavao na institucije, već se oslanjao na njegovo veliko bogatstvo i mrežu ličnih kontakata u Firenci i van nje. Uspelo mu je da sklopi dugoročan savez sa vladarima Milana, koji je bio protivteža savezu Venecije i Napulja. Kao posledica ovih saveza u Italiji je pola veka vladao mir.

Pokrovitelj kulture i umetnosti[uredi | uredi izvor]

U njegovo doba Firenca je izuzetno napredovala u kulturi i umetnosti. Kozimo je donirao ukupno oko 600 hiljada zlatnih florina za ove namene[2][3]. Smatrao je da je ulaganje u kulturu i umetnost humanistička i građanska obaveza onih koji dođu do bogatstva.

Kozimo je izgradio Palatu Mediči u Firenci (danas: Palata Mediči Rikardi). Arhitekta je bio mladi Mikeloco Mikeloci. Enterijeri ove palate iz 15. veka su se uglavnom očuvali do danas.

Bio je mecena i savetnik umetnika Fra Anđelika, Fra Filipa Lipija i Donatela. Njegova finansijska pomoć omogućila je da ekscentrični i siromašni arhitekta Filipo Bruneleski završi kupolu Katedrale Santa Marija del Fjore u Firenci.

Godine 1444. osnovao je prvu javnu biblioteku u Firenci, „San Marko”. Ona je imala veliki značaj u širenju ideja humanizma i Renesanse.

Takođe je sakupljao knjige. Do svoje tridesete godine sakupio je 70 tomova. Smatrao je da se grčka i rimska civilizacija može obnoviti pomoću literature. Naručio je prevod svih poznatih dela Platona na latinski i osnovao Platonsku akademiju u Firenci 1445.

Nasleđe[uredi | uredi izvor]

Posle smrti, zakonodavno veće Firence mu je dodelilo počasnu titulu „Oca nacije” (Cosimo Pater Patriae). Nasledio ga je sin Pjero. Porodica Mediči upravljala je Firencom tokom Renesanse (sa kraćim prekidima), i kasnije, sve do 18. veka.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Strathern, Paul (2005). The Medici: Godfathers of the Renaissance. London: Pimlico. str. 45–126. ISBN 978-1-84413-098-6. 
  2. ^ „Medici Patronage Notes < Brunelleschi”. bdml.stanford.edu. Pristupljeno 2021-05-20. 
  3. ^ „How the Medici family's influences are still felt today”. Guide (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-05-20. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Burckhardt, Jacob, The Civilization of the Renaissance in Italy (1860) 1878.
  • Connell, William. Society and Individual in Renaissance Florence, 2002.
  • Cook, Jon (2003). "Why Renaissance? Why Florence?" History Review, 47, 44–46.
  • De Roover, R. The Rise and Decline of the Medici Bank, 1397–1494. Cambridge, MA: Harvard University Press, 1963.
  • Durant, Will (1953). The Renaissance. The Story of Civilization. New York: Simon and Schuster. 1953.
  • Guerrieri, Francesco; Fabbri, Patrizia (1996). Palaces of Florence. Rizzoli.  for the Palazzo Medici.
  • Kent, Dale. Cosimo De' Medici and the Florentine Renaissance: The patron's oeuvre. New Haven: Yale University Press, 2000.
  • Martin Roberts, Italian Renaissance. Longman, 1992.
  • Meehan, William F. III (2007). "The Importance of Cosimo de Medici in Library History." Indiana libraries, 26(3), 15–17. Retrieved from: http://hdl.handle.net/1805/1579
  • Parks, Tim. Medici Money: Banking, Metaphysics, and Art in Fifteenth-Century Florence. New York: W. W. Norton, 2005.
  • Padgett, John F.; Ansell, Christopher K. (1993). „Robust Action and the Rise of the Medici, 1400–1434”. American Journal of Sociology. University of Chicago Press. 98 (6): 1259—1319. ISSN 0002-9602. S2CID 56166159. doi:10.1086/230190. 
  • Tomas, Natalie R. (2003). The Medici Women: Gender and Power in Renaissance Florence. Aldershot: Ashgate. ISBN 0-7546-0777-1. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]