Komunistička partija (Srbija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Komunistička partija
Logo Komunističke partije
SkraćenicaKP
PredsednikJosip Joška Broz
GlasnogovornikMiroslav Jovanović
OsnivačJosip Joška Broz
KoalicijaSPS-JS-ZS
(20162022)
Slogan"Proleteri svih zemalja, ujedinite se!"
Osnovana28. novembar 2010. (2010-11-28)
Raspuštena25. januar 2022. (2022-01-25)
NaslednikSrpska levica
SedišteUralska 9, 11060 Beograd
 Srbija
Mladi ogranakKomunistička omladina (KO)
Broj članova  (2020)oko 7.700
Ideologija
Politička pozicijalevica do krajnja levica
Bojecrvena, oker
Zastava stranke
Veb-sajt
www.kp.rs
Josip Joška Broz bio je predsednik i osnivač Komunističke partije, i bio je narodni poslanik Komunističke partije u Narodnoj skupštini Republike Srbije

Komunistička partija (skraćeno KP) bila je parlamentarna politička partija u Republici Srbiji. Na vanrednim parlamentarnim izborima 2016. godine, nastupila je u okviru koalicije Socijalističke partije Srbije-Jedinstvene Srbije i dobija jedno poslaničko mesto, kao i na redovnim izborima 2020. godine kada je takođe dobila jedno poslaničko mesto.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Osnovana je na osnivačkom kongresu u Beogradu, 28. novembra 2010. godine, čime je potvrđena odluka o ujedinjenju dve manje komunističke partije (Nove komunističke partije Srbije i Socijal-demokrata iz Novog Sada) i grupe komunista predvođene Josipom Joškom Brozom koja je sprovedena 21. novembra 2009. godine u Novom Sadu. Na prvom kongresu Komunističke partije koji je održan 20. decembra 2014. godine u prostorijama SUBNOR-a Srbije u Beogradu, zvanično je njen osnivač i dotadašnji predsednik partije Josip Joška Broz bio ponovo izabran za predsednika partije čime mu je opet ukazano poverenje. Josip Joška Broz je unuk nekadašnjeg doživotnog predsednika SFRJ i SKJ Josipa Broza Tita. Bila je jedina komunistička partija u Republici Srbiji koja je uspela skupiti 12.000 potpisa za registraciju. Smatrala se nastavljačem ideologije KPJ i SKJ i tekovina poštovanja NOB-a, kao i uloge komunista u istom. Radila je na ujedinjenju svih levičarskih snaga u jaku organizaciju, koja bi bila sposobna da promeni trenutni sistem u državi. Osnova partijske ideologije bila je titoizam. Na vanrednom kongresu u Beogradu, 24. decembra 2016. godine, predsedniku partije Josipu Joški Brozu je još jednom bilo izglasano poverenje. U januaru na kongresu Komunističke partije odlučeno je da stranka menja ime u Srpsku levicu i izglasan je novi predsednik stranke, Radoslav Milojičić.

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Na čelu partije je bio predsednik, sledeći po hijerarhiji bio je Generalni sekretar a partijom je rukovodio Centralni komitet. Partija je bila podeljena po komitetima (pokrajinskim, okružnim, gradskim i opštinskim) i osnovnim organizacijama (gradskim i opštinskim), komitete su činili minimalno 15 članova i njima su upravljali komitetski sekretari (izuzev pokrajinskih komiteta kojima su upravljali predsednici istih) dok osnovne organizacije mole su brojati najmanje 5 članova i njima su rukovodili poverenici. Postojala je i omladinska organizacija u sklopu partije pod imenom Komunistička omladina. Član KP mogao je postati svaki punoletni građanin.

Delovanje[uredi | uredi izvor]

Bila je veoma aktivna od svog osnivanja na teritoriji Srbije, a nešto slabije u bivšim jugoslovenskim republikama. Takođe je bila aktivna u međunarodnom komunističkom pokretu i organizovala je razne akcije i peticije, kao npr. za oslobađanje petorice Kubanaca. Osnovni programski ciljevi KP bili su: socijalna pravda, vraćanje dostojanstva đacima, studentima, radnicima, penzionerima, poljoprivrednicima, vojsci, policiji i pravosuđu, program povratka srednje klase, bez obzira na religijsko i nacionalno opredeljenje, preispitivanje privatizacije i njenog poštovanja, kao i borba protiv korupcije i kriminala, program širenja porodice i sprečavanja bele kuge, saradnja sa svim zemljama i narodima koji to žele, ali bez uslovljavanja na štetu dostojanstva našeg naroda, spajanje sa svim komunističkim partijama u svetu, poštovanje tekovina antifašističke borbe i uloge Josipa Broza Tita, borila se za načela da bude zemlja radnog naroda, a ne pojedinaca ili stranaca i, u krajnjem cilju, za punu obnovu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) na dobrovoljnoj osnovi.

Imala je raznovrsne i tematski bogate plakate. Partija je imala dobre odnose sa ambasadorima socijalističkih zemalja. Takođe, KP je imala odlične odnose sa brojim komunističkim i radničkim partijama u svetu a naročito sa Komunističkom partijom Kube, Komunističkom partijom Venecuele i Komunističkom partijom Ruske Federacije. Delegati KP su, 2013. godine, prisustvovali XV Kongresu Komunističke partije Ruske Federacije. Tada Genadij Zjuganov (predsednik Centralnog komiteta Komunističke partije Ruske Federacije) postaje počasni član KP. Na prostoru bivše Jugoslavije Komunistička partija održavala je dobre odnose sa Komunističkom partijom u Bosni i Hercegovini (BiH) (osnovanom 21. februara 2012), čiji je predsednik Muhamed Imamović i Komunističkom partijom Hrvatske (osnovanom 25. maja 2013), čiji je predsednik Radoslav Ilić Mrki. Delovanje KP temeljilo se na programu i statutu partije.

Članstvo u međunarodnim organizacijama[uredi | uredi izvor]

KP nije bila član nijedne međunarodne organizacije, imala u planu da podnese zahtev za članstvo u Partiji evropske levice.

Izbori[uredi | uredi izvor]

Na parlamentarnim izborima u Srbiji 2012. Komunistička partija je nastupala samostalno sa kandidatom Josipom Joškom Brozom i za nju je glasalo 28.977 građana ili 0,74% glasova i nije uspela ući u parlament.

Komunistička partija našla se u koaliciji sa Crnogorskom partijom na izbornoj listi Crnogorska partija — Josip Broz na vanrednim parlamentarnim izborima 2014. godine. Nosilac izborne liste bio je Joška Broz, ali i na ovim izborima Komunistička partija nije uspela da uđe u parlament budući da je pomenuta lista osvojila 6.388 glasova (0,18%).

Komunistička partija je na vanrednim parlamentarnim izborima 2016. godine nastupala u okviru koalicije Socijalistička partija Srbije-Jedinstvena Srbija i imala je jednog kandidata za narodnog poslanika, tj. predsednika Komunističke partije Josipa Jošku Broza. Na tim izborima, koalicija Socijalistička partija Srbije-Jedinstvena Srbija osvojila je 413.770 (10,95%) glasova i 29 poslaničkih mandata u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Među pomenutih 29 poslanika koji su ušli u Narodnu skupštinu Republike Srbije bio je i Josip Joška Broz. To je bio prvi put, od 1992. godine posle Saveza komunista — Pokreta za Jugoslaviju da je neka partija koja u svom prefiksu nosi naziv Komunistička, postala parlamentarna u Republici Srbiji i uopšte u parlamentima država nastalih raspadom SFR Jugoslavije.

Na pokrajinskim izborima 2016. godine (koji su se održavali zajedno sa pomenutim vanrednim parlamentarnim) Komunistička partija je takođe nastupala u okviru koalicije Socijalistička partija Srbije-Jedinstvena Srbija pa je tako osvojila i jedno poslaničko mesto u Skupštini Autonomne Pokrajine Vojvodine. KP je, na lokalnim izborima 2016. godine (koji su se takođe održavali u isto vreme kada i pokrajinski i vanredni parlamentarni), nastupajući u koaliciji sa grupom građana Belocrkvanska slobodna inicijativa osvojila i jedno odborničko mesto u Skupštini opštine Bela Crkva.

Narodni poslanik Komunističke partije u Narodnoj skupštini Republike Srbije bio je Josip Joška Broz od 2016. do 2022. godine u dva mandata. Poslanik Komunističke partije u Skupštini Autonomne Pokrajine Vojvodine u jednom mandatu bila je Jovanka Čolak Kirali (ona je sestričina Titove četvrte supruge Jovanke Broz) dok je odbornik Komunističke partije u Skupštini opštine Bela Crkva u jednom mandatu bio Dragan Stanković. Međutim, na vanrednom kongresu Komunističke partije održanom u Beogradu 24. decembra 2016. godine Dragan Stanković je isključen iz Komunističke partije i time je prestao biti odbornik iste u Skupštini opštine Bela Crkva.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]