Logor Stupačinovo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ovaj logor je bio sastavni dio kompleksa koncentracionih logora Gospić – Jadovno – Pag, prvog organizovanog likvidacionog kompleksa logora, namjenjenog isključivo za uništenje čitavih nacionalnih, verskih, rasnih i etničkih grupa.

Logor Stupačinovo nije imao, kao neki kasniji, niti odrednicu “radni”. Bio je isključivo u funkciji uništenja. Logor je formiran i obavio veći dio svoje funkcije i prije bilo kakvog otpora “nelojalnog” stanovništva, što je očigledna potvrda namjere da se unište određene etničke ili verske zajednice, što i predstavlja bitan elemenat iz definicije genocida. Logor Stupačinovo formiran je početkom jula [1941]. godine, kada je prostor kaznione u Gospiću postao nedovoljan za prihvat velikog broj pohapšenih Srba, Jevreja i „nepoćudnih elemenata“, koji su u marvenim vagonima dopremani sa cijelog područja Nezavisne Države Hrvatske.

Žrtve su u logor dopremane uglavnom pješke iz logora Gospić ili direktno sa željezničke stanice u Gospiću.

Nazvan je po istoimenom selu kod Baških Oštarija nedaleko od saobraćajnice GospićKarlobag. Logor je bio ograđen bodljikavom žicom visokom 4 metra na jednoj ledini pod vedrim nebom. Logorom je upravljao ustaški bojnik Ivan Devčić Pivac, zapovjednik logora Slana na jadranskom ostrvu Pagu, a zamjenik je bio katolički župnik iz Brušana, Ivica Brkljačić. Na samom prostoru logora i njegovoj blizini nalazile su se kraške bezdane jame: Badanj, Duliba, Bliznica, Kijevac, jama na Pločama i Vranzina jama u koje su ustaše bacale svoje žrtve. Nedaleko od logora bila je jedna štala s dvije prostorije u kojima bi kraće vrijeme čekalo na red za smrt i po više desetina žrtava.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jadovno: Kompleks ustaških logora 1941. - Zbornik dokumenata, Muzej žrtava genocida, Beograd, (2007)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]