Koplijeva medalja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Koplijeva medalja
Kraljevskog društva
Koplijeva medalja dodeljena Džosefu Listeru 1902
Dodeljuje se zaizuzetno istraživanje u bilo kojoj grani nauke
DodeljujeKraljevsko društvo
Zemlja Ujedinjeno Kraljevstvo
PredstavljaKraljevsko društvo
Prvo dodeljivanje
1731. god.; pre 293 godine (1731)
Veb-sajtCopley Medal

Koplijeva medalja je nagrada koju dodeljuje Kraljevsko društvo za „izuzetna dostignuća u istraživanju u bilo kojoj grani nauke“. Smenjuje se između fizičkih ili matematičkih nauka i bioloških nauka. [1] Ova medalja koja se daje svake godine je najstarija dodeljivana medalja Kraljevskog društva i najstarija preživela naučna nagrada na svetu, [2] koja je prvi put dodeljena 1731. Stivenu Greju, za „njegove nove električne eksperimente: – kao ohrabrenje za njega za spremnost koju je uvek pokazivao u obavezivanju Društva svojim otkrićima i usavršavanjima u ovom delu Prirodnog znanja“. [3]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Stiven Grej je prvi put nagrađen medaljom 1731. godine za „Nove električne eksperimente: kako podstaći spremnost da svoja otkrića i napredak podeli sa društvom u oblasti prirodnih nauka“.

Medalja je ustanovljena nakon donacije od 100 funti ser Godfriju Kopliju za eksperimente. Tokom prvih godina korišćen je procenat ovog iznosa. [4]

Uslovi za dodelu medalje su se više puta menjali. Godine 1736. predloženo je da se „medalja ili druga počasna nagrada dodeli osobi čiji je eksperiment dobio najviše odobrenja“. Ova odredba je bila na snazi do 1831. godine, kada su se uslovi promenili: medalja je trebalo da bude dodeljena istraživaču koga upravni odbor Kraljevskog društva smatra najdostojnijim. [4]

Godine 1881, Ser Džozef Vilijam Kopli dao je novu donaciju od 1.666 funti 13 šilinga i 4 penija . Bankarska kamata na ovaj iznos iskorišćena je za pokrivanje troškova u vezi sa dodelom medalje. Moderna medalja je izrađena od pozlaćenog srebra. Pored same medalje, pobednik dobija i novčanu nagradu od 25.000 funti. [4] [1] [5]

Od svog osnivanja, dodeljena je mnogim istaknutim naučnicima, uključujući 52 dobitnika Nobelove nagrade: 17 za fiziku, 21 za fiziologiju ili medicinu i 14 za hemiju . Džon Teofil Desagulijes je najčešće osvajao medalju, pobedivši tri puta, 1734, 1736. i 1741. godine. Godine 1976. Doroti Hodžkin bila je prva žena koja je dobila nagradu; Džoselin Bel Barnel, 2021. je druga žena koja je dobila nagradu.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „The Copley Medal (1731)”. royalsociety.org. The Royal Society. Arhivirano iz originala 15. 12. 2005. g. Pristupljeno 5. 2. 2009. 
  2. ^ „Copley Medal”. royalsociety.org. The Royal Society. Pristupljeno 19. 10. 2016. 
  3. ^ „Copley archive winners 1799–1731”. royalsociety.org. The Royal Society. Arhivirano iz originala 11. 1. 2008. g. Pristupljeno 5. 2. 2009. 
  4. ^ a b v „Copley Medal”. University of St Andrews. Arhivirano iz originala 2013-06-30. g. Pristupljeno 2009-02-04. 
  5. ^ „Copley winners that changed the world”. blogs.royalsociety.org. The Royal Society. 18. 5. 2016. Arhivirano iz originala 18. 02. 2018. g. Pristupljeno 26. 5. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]