Korisnik:Vojvoda

S Vikipedije, slobodne enciklopedije




Spomenice[uredi | uredi izvor]

50.000 izmena
2006 spomenica


2007 upravnik

Za originalni članak Sarski plebiscit Za originalni članak Tangerski konflikt Za originalni članak Sastanak u Toariju Za originalni članak Rimski sporazumi Za originalni članak Londonski program Za originalnu međujezičku odrednicu Novi front u umetnosti Za originalni članak Opsada Beograda (1440) Za originalni članak Pad Beograda (1521) Za članke Pad Beograda (1521), Rat za špansko nasleđe, Borba za nezavisnost Latinske Amerike, Okupacija Luksemburga u Prvom svetskom ratu...

pišeš mnogo autorskih članaka
Rad i trud
Dodelio:
BokicaK
{{{1}}}
Sekelj spomenica
za sve članke iz umjetnosti
Rad i trud
Dodelio:
Slaven Kosanović
Ma, vredan si ko pčelica:)
Rad i trud
Dodelila:
Maduixa
Zasluženo
Rad i trud
Dodelio:
Filip Knežić
Za velike doprinose istoriji i umetnosti
Rad i trud
Dodelio:
SrejovićNenad
Za članke iz oblasti istorije
Rad i trud
Dodelio:
Djordjes
Za stare domaće filmove, samo nastavi
Marlon Brando
Dodelio: Tonka
Zaslužio si je oooodavno!
za metodičnost u radu
Dodelio: metodicar
Za članke iz istorije, odavno si zaslužio
Rad i trud
Dodelio:
Micki
Stvarno moraju da se priznaju i pohvale ovoliki rad i angažovanje oko obogaćivanja i sređivanja članaka.
Rad i trud
Dodelio:
Mihajlo Anđelković
Za rad oko kategorija filmova i administratorskih poslova
Rad i trud
Dodelio:
Tonka
za veliki rad i trud ;)
Rad i trud
Dodelio:
Serbianboy
CrniBombarder!!! dodeljuje
Šapicu
Šapicu

zbog pravljenja osnovnih članaka o srpskom carstvu i Despotovini.


Milion reči bih mogla napisati, ali ne može da stane, zato HVALA na velikoj pomoći koju si pružio uvek kad su me mučili problemi ;)
Pomoćnik
Dodelio: S.sanja
Zaslužio si
Opšta spomenica
Dodelio:
Carski
Zbog silnog rada toliko godina...
Dugogodišnji rad
Dodelio: Barbarossa
Za tone kvalitetnih članaka i silne radove
Životno delo
Dodelio:
Barbarossa
Uvek si bio tu, čak i kad je bilo najgadnije. Šta reći, osim, HVALA.
Jagodin orden
Moj omiljeni historičar
Za članke o Pancer divizijama
Pancer II klase
Dodelio: Aleksej fon Grozni
Zasluženo
Rad i trud
Dodelio:
Dilic
Za celokupni doprinos na Vikipediji, povodom 10 godina Vikipedije na srpskom jeziku
Dodelio: Pinki
Hrišćanin, Pravoslavac, a ne kao skoro svi (Ateiste)
Rad i trud
Dodelio:
Zovemse

Razno[uredi | uredi izvor]

Sjajni članci koje sam napisao[uredi | uredi izvor]

Originalni[uredi | uredi izvor]

Prevodi[uredi | uredi izvor]

Dobri članci koje sam napisao[uredi | uredi izvor]

Originalni[uredi | uredi izvor]

Prevodi[uredi | uredi izvor]

Nezavršeni članci[uredi | uredi izvor]


Moji sjajni članci

Pad Beograda (1521)


Opsada Beograda 1521.
Opsada Beograda 1521.

Pad Beograda 1521. godine je događaj koji je usledio kao posledica trećeg velikog turskog napada na ovo ugarsko utvrđenje u osmansko-ugarskim sukobima u doba najvećeg ekspanzionizma Osmanlijskog carstva na zapad.

Osmanski sultan, Sulejman Veličanstveni (u muslimanskoj tradiciji zapamćen kao Kanuni odnosno Zakonodavac), odlučio je da prvi ciljevi njegovih vojnih pohoda budu Rodos i Beograd, mesta koja nije uspeo da osvoji njegov predak Mehmed II Osvajač (14511481). Sulejman je pokrenuo svoju vojsku polovinom maja 1521. godine, a glavni cilj ovog pohoda bilo je osvajanje Beograda. Ugarska država je bila gotovo u rasulu nesposobna da se efikasno suprostavi osmanskoj vojsci. Za razliku od prethodnih pohoda sultan je odlučio da glavni pravac napada ide sa savske strane. Da bi ovo izvela, osmanska vojska je prvo morala da zauzme Srem, što je na kraju i učinjeno. Branioci Beograda uporno su pružali otpor, ali zbog nedostatka ljudstva i ratnog materijala morali su da predaju grad 28/29. avgusta 1521. godine.

dalje ...

Okupacija Luksemburga u Prvom svetskom ratu


Luksemburžani pozdravljaju Saveznike
Luksemburžani pozdravljaju Saveznike

Nemačka okupacija Luksemburga u Prvom svetskom ratu bila je prva od dve vojne okupacije Velikog vojvodstva Luksemburg u dvadesetom veku. Od avgusta 1914. pa sve do kraja rata u novembru 1918, Luksemburg je bio pod potpunom okupacijom Nemačkog carstva. Nemačka vlada je opravdavala okupaciju potrebom da pruže podršku svojim jedinicama raspoređenim u susednoj Francuskoj, mada su Luksemburžani, kako savremenici tako i njihovi potomci, drugačije tumačili nemačke postupke.

Tokom ovog perioda Luksemburgu je dozvoljeno da zadrži svoju vladu i politički sistem, iako se prisustvo nemačke vojske osećalo kao krajnje neugodno. Bez obzira na distrakciju koju je okupacija donela, Luksemburžani su se trudili da život vode što uobičajnije. Političke partije su svoju pažnju usmerile na ekonomiju, obrazovanje i ustavne reforme.

Domaće političko okruženje se dosta zakomplikovalo smrću Paula Ajšena koji je bio premijer Luksemburga tokom 27 godina. Nakon njegove smrti usledio je period kratkotrajnih vlada, stanje koje je dovelo do pobune i ustavnog rasula nakon povlačenja nemačkih vojnika.

dalje...