Krapina (grad)

Koordinate: 46° 09′ 38″ S; 15° 52′ 21″ I / 46.16049203310781° S; 15.87241031261536° I / 46.16049203310781; 15.87241031261536
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Krapina
Centar Krapine
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Hrvatska
ŽupanijaKrapinsko-zagorska
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.4.482
Aglomeracija (2011.)12.479
Geografske karakteristike
Koordinate46° 09′ 38″ S; 15° 52′ 21″ I / 46.16049203310781° S; 15.87241031261536° I / 46.16049203310781; 15.87241031261536
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Krapina na karti Hrvatske
Krapina
Krapina
Krapina na karti Hrvatske
Ostali podaci
GradonačelnikJosip Horvat
Poštanski broj49000
Pozivni broj+385 49
Registarska oznakaKR

Krapina je grad u Hrvatskoj u Krapinsko-zagorskoj županiji. Prema prvim rezultatima popisa iz 2011. u gradu je živelo 12.479 stanovnika, a u samom naselju je živelo 4.482 stanovnika.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Središnje mesto Zagorja je grad Krapina. Smešten je uz reku Krapinčicu. Sam naziv grada usko je povezan sa nazivom reke koja je nekada obilovala slatkovodnom ribom šaranom (na kajkavskom riba šaran naziva se krap). Nalazi se u Krapinsko-zagorskoj županiji. Gradonačelnik je Josip Horvat.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Rekonstrukcija porodice krapinskog pračoveka na Hušnjakovom brdu

Istorija ljudskoga roda u Krapini doseže u daleku prošlost o čemu svedoče ostaci neandertalskog čoveka na brdu Hušnjakovo u zapadnom dijelu Krapine. Prvi pisani dokumenti spominju Krapinu 1193. godine.

U srednjem veku postojala je tvrđava Krapina podno koje se počelo razvijati naselje. Sama tvrđava kao i tadašnje vlastelinstvo su bili kraljesvki posedi. Od 14. veka počinju ga dobivati pojedine plemićke porodice.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po popisu iz 2001. godine u gradu je živelo 12.950 stanovnika.

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Krapina je imalo 4.481 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Hrvati
  
4.317 96,34%
Srbi
  
37 0,82%
Slovenci
  
26 0,58%
Albanci
  
14 0,31%
Jugosloveni
  
14 0,31%
Makedonci
  
5 0,11%
Muslimani
  
4 0,08%
Crnogorci
  
4 0,08%
Mađari
  
3 0,06%
Rusini
  
2 0,04%
Česi
  
2 0,04%
Poljaci
  
1 0,02%
Slovaci
  
1 0,02%
ostali
  
3 0,06%
neopredeljeni
  
16 0,35%
region. opr.
  
4 0,08%
nepoznato
  
28 0,62%
ukupno: 4.481

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice, prvi rezultati popisa 2011.”. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Arhivirano iz originala 01. 06. 2012. g. Pristupljeno 29. 8. 2012. 
  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine
  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]