Краткокљуни пузић

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kratkokljuni puzić
Kratkokljuni puzić
Naučna klasifikacija uredi
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Aves
Red: Passeriformes
Porodica: Certhiidae
Rod: Certhia
Vrsta:
C. familiaris
Binomno ime
Certhia familiaris
Mapa rasprostranjenosti Kratkokljunog puzića
Certhia familiaris macrodactyla

Kratkoklj (lat. Certhia familiaris) ptica je stanarica iz reda ptica pevačica koja naseljava sve vrste šuma od nizije do gornje šumske granice ali pokazuje afinitet ka četinarima.

Opis[uredi | uredi izvor]

Mala je ptica dužine tela od 12,5 do 14 cm. gornji deo tela je svetlosmeđe boje sa belim i svetlim pegama. Na glavi ima svetlu obrvu čija veličina i boja zavisi od podvrste, što je severnije to je svetlija boja. Dnji deo tela je bele boje a podrepnje je prljavo bele boje. Rep je svetlosmeđe boje. Polni dimorfizam nije prisutan, a mlade jedinke imaju nešto tuplju boju od odraslih jedinki. Ima u proseku nešto kraći kljun od dugokljunog puzića (lat. Certhia brachydactyla) [2]

Rasprostranjenje i stanište[uredi | uredi izvor]

Rasprostranjen je na gotovo celoj Evropi (sem u delovima južne i zapadne Evrope), kao i u širokom pojasu umerene Azije. Deo populacije se tokom zime pomera ka jugozapadu. Naseljava različita šumska staništa često šume u kojima su prisutni četinari od ravnice do gornje šumske granice. U južnoj Evropi je uglavnom prisutan u planinskim četinarskim i mešovitim šumama. Gnezdo gradi u šupljinama drveća. [3][4]

Biologija[uredi | uredi izvor]

Dostiže polnu zrelost sa godinu dana. Gnezdi se na drveću u šupljinama i udubljenjima u kori. Za izgradnnju gnezda koristi meke prirodne materije kao što je trava dlaka životinja, mahovina i lišajevi. Leglo broji 5 do 6 jaja i polaže ih u periodu od marta do juna. Na jajima sedi ženka a inkubacija traje 15—17 dana. Životni vek ove prtice je oko 2 godine a najstarija jedinka je živela 8 godina i deset meseci. Hrani se sitnim bezkičmenjacima koje nalaz izpod kore drveća i odatle ih izvlači svojim dugim i tankim kljunom.[5][4]

Kratkokljuni puzić u Srbiji[uredi | uredi izvor]

Tokom reproduktivnog perioda prisutna je na većem broju lokaliteta u Srbiji. Najbrojniji je na brdsko-planinskim predelima, u bukovimi mešovitim bukovo-četinarskim šumama. Na staroj planini je ocenjena kao jedna od češćih vrsta u četinarskim i mešovitim šumama Gornjeg Visoka i na Tari. Odsustvuje iz većine šumskih područja Vojvodine, a tamo gde ga ima, redak je. Populacija je stabilna i broji od 18.000 do 26.000 gnezdećih parova.[6][7]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.iucnredlist.org/details/22714700/0
  2. ^ Killian Mullerney, Lars Svensson, Dan Zetterström, Peter J. Grant: Collins Bird Guide The Most Complete Guide To the Birds of Britain and Europe. HarperCollins, London, 2009
  3. ^ „BioRas - Biološka Raznovrsnost Srbije”. Архивирано из оригинала 29. 11. 2021. г. Приступљено 06. 10. 2019. 
  4. ^ а б https://www.iucnredlist.org/species/22714679/111075343#habitat-ecology
  5. ^ Harrap, Simon; Quinn, David: Tits, Nuthatches and Treecreepers. Christopher Helm. 1996. ISBN 978-0-7136-3964-3. str. 177–195.
  6. ^ Puzović, S., Radišić, D., Ružić, M., Rajković, D., Radaković, M., Pantović, U., Janković, M., Stojnić, N., Šćiban, M., Tucakov, M., Gergelj, J., Sekulić, G., Agošton, A., & Raković, M. 2015. Ptice Srbije: procena veličina populacija i trendova gnezdarica 2008-2013. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Prirodno-matematički fakultet, Departman za biologiju i ekologiju, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad.
  7. ^ Šćiban, M., Rajković, D., Radišić, D., Vasić, V. i Pantović, U. (2015):Ptice Srbije - kritički spisak vrsta. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Novi Sad.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Kratkokljuni puzić na Vikimedijinoj ostavi