Краткокљуни пузић
Kratkokljuni puzić | |
---|---|
Kratkokljuni puzić | |
Naučna klasifikacija | |
Domen: | Eukaryota |
Carstvo: | Animalia |
Tip: | Chordata |
Klasa: | Aves |
Red: | Passeriformes |
Porodica: | Certhiidae |
Rod: | Certhia |
Vrsta: | C. familiaris
|
Binomno ime | |
Certhia familiaris | |
Mapa rasprostranjenosti Kratkokljunog puzića |
Kratkoklj (lat. Certhia familiaris) ptica je stanarica iz reda ptica pevačica koja naseljava sve vrste šuma od nizije do gornje šumske granice ali pokazuje afinitet ka četinarima.
Opis[uredi | uredi izvor]
Mala je ptica dužine tela od 12,5 do 14 cm. gornji deo tela je svetlosmeđe boje sa belim i svetlim pegama. Na glavi ima svetlu obrvu čija veličina i boja zavisi od podvrste, što je severnije to je svetlija boja. Dnji deo tela je bele boje a podrepnje je prljavo bele boje. Rep je svetlosmeđe boje. Polni dimorfizam nije prisutan, a mlade jedinke imaju nešto tuplju boju od odraslih jedinki. Ima u proseku nešto kraći kljun od dugokljunog puzića (lat. Certhia brachydactyla) [2]
Rasprostranjenje i stanište[uredi | uredi izvor]
Rasprostranjen je na gotovo celoj Evropi (sem u delovima južne i zapadne Evrope), kao i u širokom pojasu umerene Azije. Deo populacije se tokom zime pomera ka jugozapadu. Naseljava različita šumska staništa često šume u kojima su prisutni četinari od ravnice do gornje šumske granice. U južnoj Evropi je uglavnom prisutan u planinskim četinarskim i mešovitim šumama. Gnezdo gradi u šupljinama drveća. [3][4]
Biologija[uredi | uredi izvor]
Dostiže polnu zrelost sa godinu dana. Gnezdi se na drveću u šupljinama i udubljenjima u kori. Za izgradnnju gnezda koristi meke prirodne materije kao što je trava dlaka životinja, mahovina i lišajevi. Leglo broji 5 do 6 jaja i polaže ih u periodu od marta do juna. Na jajima sedi ženka a inkubacija traje 15—17 dana. Životni vek ove prtice je oko 2 godine a najstarija jedinka je živela 8 godina i deset meseci. Hrani se sitnim bezkičmenjacima koje nalaz izpod kore drveća i odatle ih izvlači svojim dugim i tankim kljunom.[5][4]
Kratkokljuni puzić u Srbiji[uredi | uredi izvor]
Tokom reproduktivnog perioda prisutna je na većem broju lokaliteta u Srbiji. Najbrojniji je na brdsko-planinskim predelima, u bukovimi mešovitim bukovo-četinarskim šumama. Na staroj planini je ocenjena kao jedna od češćih vrsta u četinarskim i mešovitim šumama Gornjeg Visoka i na Tari. Odsustvuje iz većine šumskih područja Vojvodine, a tamo gde ga ima, redak je. Populacija je stabilna i broji od 18.000 do 26.000 gnezdećih parova.[6][7]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ http://www.iucnredlist.org/details/22714700/0
- ^ Killian Mullerney, Lars Svensson, Dan Zetterström, Peter J. Grant: Collins Bird Guide The Most Complete Guide To the Birds of Britain and Europe. HarperCollins, London, 2009
- ^ „BioRas - Biološka Raznovrsnost Srbije”. Архивирано из оригинала 29. 11. 2021. г. Приступљено 06. 10. 2019.
- ^ а б https://www.iucnredlist.org/species/22714679/111075343#habitat-ecology
- ^ Harrap, Simon; Quinn, David: Tits, Nuthatches and Treecreepers. Christopher Helm. 1996. ISBN 978-0-7136-3964-3. str. 177–195.
- ^ Puzović, S., Radišić, D., Ružić, M., Rajković, D., Radaković, M., Pantović, U., Janković, M., Stojnić, N., Šćiban, M., Tucakov, M., Gergelj, J., Sekulić, G., Agošton, A., & Raković, M. 2015. Ptice Srbije: procena veličina populacija i trendova gnezdarica 2008-2013. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Prirodno-matematički fakultet, Departman za biologiju i ekologiju, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad.
- ^ Šćiban, M., Rajković, D., Radišić, D., Vasić, V. i Pantović, U. (2015):Ptice Srbije - kritički spisak vrsta. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Novi Sad.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Mediji vezani za članak Kratkokljuni puzić na Vikimedijinoj ostavi