Krajišnik (Sečanj)
Ovaj članak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. Problem: Potrebna je jezičko-stilska korekcija članka, rečenice ne treba da počinju brojem, treba srediti odeljak Literatura, dodati tagove za sprečavanje transliteracije i slično. |
Krajišnik | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Srednjobanatski |
Opština | Sečanj |
Stanovništvo | |
— 2011. | 1.719 |
— gustina | 39,9/km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 27′ 12″ S; 20° 43′ 28″ I / 45.453201° S; 20.724357° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 58 m |
Površina | 43,0 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 23231 |
Pozivni broj | 023 |
Registarska oznaka | ZR |
Krajišnik (mađ. Istvánfölde, staro ime Stefanföld, nem. Stefansfeld) je naselje u opštini Sečanj, u Srednjobanatskom upravnom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 1.719 stanovnika.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Godine 1660. prvi put se pominje Šupljaja, u popisu priloga za Pećku patrijaršiju (objavio profesor Svetozar Matić u "Glasniku Istorijskog društva u Novom Sadu" iz 1931. i 1932. godine), koji je nazvan "Sveti katastig monastira svetije i velike crkve Patrijarhije Pekske". Zabeleženo je da su popisivači koji su kupili dobrovoljne priloge i koji su odseli kod kneza Bože u Itebeju, tom prilikom zapisali: "Šuplaja 1660 Pride k nam Radona i drugi Radona, Akimov brat, i prinesoše ot sela 7 arđslan.". (Branko Atlagić "Krajišnik nekad i sad" 1995. godine).
Potom se pominje, pod imenom Stephansfeld,Szent István,Istvánáza 1796. godine.Stephansfeld 1849 godine.Istvánfõlde. Šupljaja 1922. godine. Naselje je osnovao Zagrebački kaptol 1796. na polju «šuplje» u Jašatomićkom (modoškom) srezu naseljavanjem Nemaca iz Nove Peći, Grapca i drugih torontalskih opština i 106 sesijaša i 75 nadničara činili početak.
Za iste osnovana je 1797. parohija i podignuta crkva posvećena Sv. Stefanu i otuda ime Stefanfeld. 1873. Šupljaja je dobila poštu. 1892. bušen je prvi arteski bunar.[1]
Selo se prvi put pominje, pod imenom Šupljaja, u katastigu (popisu darodavaca) pećke patrijaršije 1660. godine[2]. Selo je tada, kao i danas, bilo naseljeno Srbima. Krajem osamnaestog veka, Marija Terezija, želeći da izvrši što veću germanizaciju ovih oblasti, naseljava u Banat nemačke koloniste. Oni menjaju ime sela u Stefansfeld. U periodima kada je ovaj deo Banata bio pod jurisdikcijom Pešte, korišćena je i mađarska varijanta Ištvanfeld. Nakon sloma Austrougarske i prisajedinjenja Vojvodine Kraljevini Srbiji, 1918. godine, nove vlasti vraćaju stari srpski naziv Šupljaja. Nakon kapitulacije kraljevine Jugoslavije 1941. godine, i prisajedinjenja Banata Trećem rajhu, nemački okupatori ponovo menjaju ime i vraćaju nemački naziv Stefansfeld. Kapitulacijom Hitlerove Nemačke, nemačko stanovništvo se raseljava, a Srbi iz okolnih sela vraćaju naziv Šupljaja, koji ubrzo po doseljenju, kolonisti iz Bosanske Krajine, Banije, Korduna i Like ponovo menjaju, i želeći da ih naziv sela podseća na postojbinu, daju mu sadašnje ime Krajišnik.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Kretanje broja stanovnika:
U naselju Krajišnik živi 1825 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,5 godina (40,3 kod muškaraca i 44,6 kod žena). U naselju ima 869 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,58 (popis 2002).
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 6 | 2 | ||
80+ | 16 | 35 | ||
75—79 | 26 | 67 | ||
70—74 | 62 | 93 | ||
65—69 | 78 | 106 | ||
60—64 | 69 | 73 | ||
55—59 | 41 | 48 | ||
50—54 | 90 | 75 | ||
45—49 | 98 | 103 | ||
40—44 | 85 | 66 | ||
35—39 | 61 | 89 | ||
30—34 | 58 | 60 | ||
25—29 | 55 | 60 | ||
20—24 | 85 | 55 | ||
15—19 | 83 | 73 | ||
10—14 | 69 | 52 | ||
5—9 | 64 | 62 | ||
0—4 | 34 | 42 | ||
Prosek : | 40,3 | 44,6 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 913 | 283 | 570 | 46 | 14 | 0 |
Ženski | 1.005 | 182 | 569 | 227 | 24 | 3 |
UKUPNO | 1.918 | 465 | 1.139 | 273 | 38 | 3 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 399 | 191 | 3 | 1 | 112 |
Ženski | 259 | 55 | 0 | 0 | 108 |
UKUPNO | 658 | 246 | 3 | 1 | 220 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 3 | 8 | 19 | 12 | 23 |
Ženski | 2 | 3 | 22 | 11 | 4 |
UKUPNO | 5 | 11 | 41 | 23 | 27 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 1 | 2 | 8 | 5 | 3 |
Ženski | 3 | 2 | 4 | 18 | 21 |
UKUPNO | 4 | 4 | 12 | 23 | 24 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 2 | 0 | 0 | 6 | |
Ženski | 3 | 0 | 0 | 3 | |
UKUPNO | 5 | 0 | 0 | 9 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Monografija Istorijiski preglad Podunavske Oblasti Banatski deo napisao: Feliks Mileker, bibliotekar i kustos gradske biblioteke i muzeja u Vršcu 1928.
- ^ Monografija „Krajišnik nekad i sad“, Branko Atlagić
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.