Kraljeva bolnica u Carigradu
Kraljeva bolnica u Carigradu (grč. Ξενὼν τοὒ Κράλη) je zadužbina srpskog kralja Stefana Uroša II Milutina (1282—1321), podignuta početkom XIV veka u sklopu carigradskog manastira Petra, koji je tada obnovljen. Prilikom osnivanja, Milutin joj je dodelio posede od čijih se prihoda bolnica izdržavala, a jedna od njenih obaveza bila je da igumanu svetogorskog manastira Hilandara obezbedi tri sobe tokom svake njegove posete Carigradu.
Monah i nosokomos (lekar) Natanijel je 1406. godine naručio ponovno koričenje ilustrovane kopije sa početka VI veka (koja se danas čuva u Bečkoj Austrijskoj nacionalnoj biblioteci), dela „Περί ὕλης ἰατρικής/De Materia Medica“, koje je napisao Pedanije Diskorid (Πεδάνιος Διοσκορίδης/Pedánius Dioscorídes) u prvom veku naše ere. Nešto kasnije, u XV veku, uz bolnicu je osnovana i škola (katolikon muzeion). Tokom poslednjih godina Vizantije, u njoj su, između ostalih, predavali Mihajlo Apostoles i Jovan Argiropulos.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Kazhdan, Alexander P., ur. (1991). The Oxford dictionary of Byzantium. New York [u.a.]: Oxford Univ. Press. ISBN 978-0-19-504652-6.