Krvavica (Kruševac)

Koordinate: 43° 38′ 25″ S; 21° 15′ 10″ I / 43.640333° S; 21.252833° I / 43.640333; 21.252833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Krvavica
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugRasinski
GradKruševac
Stanovništvo
 — 2011.862
Geografske karakteristike
Koordinate43° 38′ 25″ S; 21° 15′ 10″ I / 43.640333° S; 21.252833° I / 43.640333; 21.252833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina248 m
Krvavica na karti Srbije
Krvavica
Krvavica
Krvavica na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj037
Registarska oznaka

Krvavica je naseljeno mesto grada Kruševca u Rasinskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 862 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 898 stanovnika).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Do Drugog srpskog ustanka Krvavica (tada Krvavice) se nalazila u sastavu Osmanskog carstva. Nakon Drugog srpskog ustanka Krvavica ulazi u sastav Kneževine Srbije i administrativno je pripadala Jagodinskoj nahiji i Temnićskoj knežini[1] sve do 1834. godine kada je Srbija podeljena na serdarstva.

Poreklo stanovңištva[uredi | uredi izvor]

Podaci iz 1905. godine)[2]

  • Rajkovići (24 k., Sv. Nikola), starinci.
  • Kozići i Jelići (15 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan), doselili iz Stalaća u okr. kruševačkom. Sa Kozićima u Bošnjanima smatraju se kao jedan rod.
  • Maksimovići i Milićevići (12 k., Sv. Arhanđeo), doselili iz Župe.
  • Cvetkovići (8 k., Sv. Arhanđeo) su nepoznate starine.
  • Damnjanovići (6 k., Sv. Nikola), doselili iz Župe, a tamo iz Toplice.
  • Belobrkovići (10 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan). Starinom su sa Kosova, odakle su se preselili u Toplicu, a odatle u Župu u selo Lopaš, pa otuda su došli ovamo.
  • Pletikapići (3 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan), preseljeni od starinačkog roda Radivojević iz Bošnjana.
  • Miletići (6 k., Sv. Arhanđeo i Gospođindan), doselili iz Toplice.
  • Savkovići (10 k., Sv. Ilija i Sv. Ćirik), doselili iz kruševačkog okruga.
  • Mavrići (8 k., Sv. Jovan), preseljeni iz Globara, a tamo su došli iz Toplice.
  • Ivanovići (7 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan), doselili iz Župe.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Krvavica živi 679 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,7 godina (39,9 kod muškaraca i 41,4 kod žena). U naselju ima 203 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 4,25.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 773
1953. 980
1961. 926
1971. 941
1981. 941
1991. 898 883
2002. 862 890
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
856 99,30%
nepoznato
  
6 0,69%
Krvavica u popisima Jagodinske nahije — od 1818. do 1829.[1]
Godina popisa 1818. 1819. 1820. 1821. 1822. 1823. 1824/25. 1825. 1826. 1827. 1828. 1829.
Kuće 17 20 19 20 21 23 23 24 23 22 24 24
Poreske glave* - 25 23 22 25 26 25 24 25 24 27 28
Aračke glave** 56 54 53 55 59 61 64 69 69 70 72 75
*Poreske glave = Oženjeni muškarci | ** Aračke glave = Muškarci od 7 do 70 godina


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Popović, Ljubodrag. Zoran Marković, ur. Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823 (PDF). Jagodina: Istorijski arhiv Jagodina. ISBN 86-902609-5-1. Pristupljeno 12. 7. 2012. 
  2. ^ Podaci: Naselja: knj.6 (dr Stanoje. M. Mijatović: Naselja srpskih zemalja
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]