Kritičko razmišljanje
Kritičko razmišljanje (takođe i racionalno ili logičko) odnosi se na donošenje odluka i rezonovanje. Pronalazak racionalnog rešenja zahteva ulaganje više truda nego što nam se to naizgled čini. Potrebno je imati dovoljno podataka, više različitih rešenja problema i dovoljno vremena za logičku obradu informacija.
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
Ljudi se često ne trude da razmišljaju racionalno — neki se nadaju da će postići uspeh na igrama na sreću, ali su šanse za to oko 1/14.000.000; neki ljudi izbegavaju vožnju avionom nakon što se desila avionska nesreća. Mnoga istraživanja pokazuju da se ljudi, u želji da postignu određeni cilj, trude da što više umanje potencijalne rizike, i da u situacijama u kojim žele da se zaštite od gubitka svesno prihvataju određeni rizik. Na primer, većina ljudi će uzeti zasigurnih 80€, ako druga opcija podrazumeva veliku šansu za dobitak od 100€ i relativno mali izgled da ne dobije ništa.
Ljudi su skloni tome da svesno traže dokaze koji potvrđuju njihova shvatanja i da istovremeno ignorišu podatke koji im se suprotstavljaju. Međutim, kada se sudi o drugima, ljudi su daleko više racionalniji i kritičniji — neki smatraju da ljudi od rođenja imaju osobinu da s lakoćom pronalaze mane drugih ljudi. Ostali naučnici, pak, smatraju da se ova veština razvija prilikom odrastanja.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Robert Vinston (2005). Čovek. (U izdanju „Mladinske knjige“, Beograd)
- Misao
- Um
- Znanje
- Analiza
- Uzročnost
- Spoznaja
- Etički pojmovi
- Obrazovanje
- Empirizam
- Epistemologija
- Evaluacija
- Istorija obrazovanja
- Istorija filozofije
- Istorija nauke
- Učenje
- Logika
- Metafizika
- Moral
- Ontologija
- Opažanje
- Naučni metod
- Socijalni koncepti
- Istina
- Vrline
- Racionalizam
- Skepticizam
- Kritičko razmišljanje
- Demokratija
- Kritička teorija