Krdžali
Krdžali bug. Кърджали | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bugarska |
Oblast | Krdžalijska oblast |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2007. | 47.231 |
— gustina | 1.311,97 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 41° 39′ 00″ S; 25° 22′ 00″ I / 41.65° S; 25.366667° I |
Aps. visina | 275 m |
Površina | 36 km2 |
Veb-sajt | |
www.kardjali.bg |
Krdžali (bug. Кърджали, tur. Kırcaali) grad je u Republici Bugarskoj, u južnom delu zemlje. Grad je upravno sedište Krdžalijske oblasti.
Krdžali je najveće pretežno muslimansko i pretežno tursko naselje u Bugarskoj.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Grad Krdžali se nalazi u južnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen oko 260 km, a od najbližeg većeg grada, Plovdiva, oko 80 km.
Oblast Krdžalija nalazi se u oblasti Trakije. Grad se nalazi u delu istočnih Rodopa, na mestu gde planine prelaze u istočno pobrđe. Grad se prostire na obe obale reke Arde, na kojoj se nalazi obližnje veliko veštačko jezero, nastalo gradnjom Krdžalijske brane.
Klima u gradu je izmenjeno kontinentalna sa primetnim uticajima sredozemne sa ne tako dalekog Egejskog mora.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Krdžali je prvobitno bio tračko naselje sa sličnim nazivom. Na 15 km od ovog rodopskog grada se nalazi poznati tračanski grad Perperikon. U 1. veku p. n. e. ovo područje osvaja stari Rim.
Tokom prvog dela srednjeg veka oblast Krdžalija bila je u sastavu Vizantije, a naselje se zvalo Arhidos. Od 9. veka do 1450. godine oblast je u prekidima bila i u sastavu srednjovekovne Bugarske, a zatim je krajem 14. veka pala pod vlast Osmanlija.
Već na početku turske osvajanja Balkana u oblasti Krdžalija naselila su se turska plemena, a njihovi potomci i danas su pretežno stanovništvo Krdžalija i okoline.
Godine 1912. grad je postao deo savremene bugarske države. Tada gotovo isključivo zaostali turski grad počeo je dobijati savremene crte.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Po procenama iz 2007. godine grad Krdžali je imao oko 47.000 stanovnika. Većina gradskog stanovništva su etnički Turci (62%) i ovo je najveće pretežno tursko naselje u državi. Turci su bili gotovo isključivo stanovništvo grada do njegovog priključenja Bugarskoj 1912. godine. Etnički Bugari čine 31% stanovništva i oni su manjom naseljeni tokom 20. veka. Ostatak su malobrojni Romi (3%).
Poslednjih 20ak godina grad je gubio stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji i iseljavanja Turaka u maticu. Priključenje Bugarske Evropskoj uniji i oživljanje privrede doveli su do obrnutog kretanja stanovništva, pošto se iseljeno tursko stanovništvo stalo vraćati.
Pretežna veroispovest stanovništva je islam (2/3), a manjinska pravoslavna (1/3).
Poznati
[uredi | uredi izvor]- Ivo Papazov, muzičar