Kuala Lumpur
Kuala Lumpur Federal Territory of Kuala Lumpur Wilayah Persekutuan Kuala Lumpur 吉隆坡联邦直辖区 கோலாலம்பூர் | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Malezija |
Savezna država | Savezna teritorija Malezije |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 1.588.750 |
— gustina | 6.538,07 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 3° 09′ 14″ S; 101° 41′ 32″ I / 3.153889° S; 101.692222° I |
Aps. visina | 21.95[1] m |
Površina | 243 km2 |
Kuala Lumpur (malajs. Kuala Lumpur) je glavni i najveći grad Malezije. Nalazi se 35 km istočno od zapadne obale Malajskog poluostrva. Broj stanovnika prema podacima iz 2016. godine je 1,73 miliona.[2]
Grad je osnovao malajski radža Abdula 1857.[3] Teritorija grada ima poseban status u Maleziji, a sa svih strana je okružena državom Selangor iz koje je izdvojena 1974.[4]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Kuala Lumpur je smešten u centralnom delu jedne od 13 federalnih država Malezije Selangor. Godine 1974. Kuala Lumpur je odvojen od te teritorije i postao je samostalna teritorija kojom upravlja direktno federalna vlada kao i ostrvom Labuan i administrativnom prestonicom Putradžajom. Njegova lokacija unutar najrazvijenije države zapadne obale poluostrvskog dela Malezije, koja ima širu ravnu oblast nego istočna obala, doprinela je njegovom relativno bržem razvoju u odnosu na druge gradove u Maleziji.[5] Teritorija Kuala Lumpura se prostire na površini od 243 km²,[6] sa prosečnom nadmorskom visinom od 81,95 m (268,9 ft).[7]
Kuala Lumpur se nalazi u jugozapadnom delu Malezije. Prvobitno se razvio u dolini Klang i njegov centar se nalazi na ušću reke Klang i reke Gombak 45 km od mora.[8] Na istočnom obodu doline se nalazi planina Titivangsa. Teren na kome se nalazi grad je relativno ravan sa prosečnom nadmorskom visinom od 81,95 m,[9] a povoljan geografski položaj je išao u prilog brzom rastu aglomeracije na kraju XX i početku XXI veku. Gradska aglomeracija se prostire i izvan granica administrativne teritorije na prostoru federalne države Selangor. Urbano širenje je pratilo infrastrukturne pravce - puteve i trase javnog prevoza kao što je laki šinski transport. Na zapadu se gradsko područje prostire do luke Klang koja se nalazi na obali Malajskog moreuza.
Klima[uredi | uredi izvor]
Zaštićen Titivangsa lancem na istoku i indonezijskim ostrvom Sumatra na zapadu, Kuala Lumpur nije na udaru jakih vetrova i ima tropsku klimu kišnih šuma (Kepenova klasifikacija Af), koja je topla i sunčana, sa izobiljem kiše, posebno tokom severoistočne monsunske sezone od oktobra do marta. Temperatura je uglavnom konstantna. Maksim je između 32 i 35 °C, i ponekad doseže 40 °C (104,0 °F), dok je minimum između 23,4 i 24,6 °C i nikad ne pada ispod 14,4 °C (57,9 °F).[10][11] Kuala Lumpur tipično prima najmanje 2.600 mm (100 in) kiše godišnje. Jun i jul su relativno suvi, mada čak i tada kišne padavine tipično premašuju 131 mm (5,2 in) mesečno.
Poplave su česta pojava u Kuala Lumpuru nakon teških padavina, a posebno u gradskom centru, jer strukturna irigacija zaostaje za intenzivnim razvojem grada.[12] Dim šumskih požara obližnje Sumatre ponekad stvara sumaglicu nad ovim regionom. To je jedan od najvećih izvora zagađenja u gradu, zajedno sa otvorenim sagorevanjem, emisijom motornih vozila i građevinskim radovima.[13]
Klima Kuala Lumpura | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | Jan. | Feb. | Mar. | Apr. | Maj | Jun | Jul | Avg. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | God. |
Apsolutni maksimum, °C (°F) | 38,0 (100,4) |
36,2 (97,2) |
36,7 (98,1) |
37,2 (99) |
38,5 (101,3) |
36,6 (97,9) |
36,3 (97,3) |
38,0 (100,4) |
35,8 (96,4) |
37,0 (98,6) |
36,0 (96,8) |
35,5 (95,9) |
38,5 (101,3) |
Maksimum, °C (°F) | 32,0 (89,6) |
32,8 (91) |
33,1 (91,6) |
33,1 (91,6) |
33,0 (91,4) |
32,8 (91) |
32,8 (91) |
32,3 (90,1) |
32,1 (89,8) |
32,0 (89,6) |
31,7 (89,1) |
31,5 (88,7) |
32,4 (90,3) |
Prosek, °C (°F) | 27,7 (81,9) |
28,2 (82,8) |
28,6 (83,5) |
28,7 (83,7) |
28,8 (83,8) |
28,6 (83,5) |
28,1 (82,6) |
28,1 (82,6) |
28,0 (82,4) |
28,0 (82,4) |
27,8 (82) |
27,6 (81,7) |
28,2 (82,8) |
Minimum, °C (°F) | 23,4 (74,1) |
23,6 (74,5) |
24,0 (75,2) |
24,3 (75,7) |
24,6 (76,3) |
24,3 (75,7) |
23,8 (74,8) |
23,9 (75) |
23,8 (74,8) |
24,0 (75,2) |
23,8 (74,8) |
23,6 (74,5) |
23,9 (75) |
Apsolutni minimum, °C (°F) | 17,8 (64) |
18,0 (64,4) |
18,9 (66) |
20,6 (69,1) |
20,5 (68,9) |
19,1 (66,4) |
20,1 (68,2) |
20,0 (68) |
21,0 (69,8) |
20,0 (68) |
20,7 (69,3) |
19,0 (66,2) |
17,8 (64) |
Količina padavina, mm (in) | 193 (7,6) |
198 (7,8) |
257 (10,12) |
290 (11,42) |
197 (7,76) |
131 (5,16) |
148 (5,83) |
162 (6,38) |
214 (8,43) |
265 (10,43) |
321 (12,64) |
252 (9,92) |
2,628 (103,49) |
Dani sa kišom | 17 | 17 | 19 | 20 | 18 | 14 | 16 | 16 | 19 | 21 | 24 | 22 | 223 |
Relativna vlažnost, % | 80 | 80 | 80 | 82 | 81 | 80 | 79 | 79 | 81 | 82 | 84 | 83 | 81 |
Sunčani sati — mesečni prosek | 185,0 | 192,4 | 207,9 | 198,8 | 206,8 | 194,4 | 200,2 | 189,0 | 163,8 | 169,1 | 152,3 | 162,6 | 2.222,3 |
Izvor #1: Pogodaiklimat.ru[14] | |||||||||||||
Izvor #2: NOAA (sunshine hours, 1961–1990)[15] |
Klimatski podaci za Kuala Lumpur | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Mesec | Jan | Feb | Mar | Apr | Maj | Jun | Jul | Avg | Sep | Okt | Nov | Dec | Godina |
Prosečni dnevni broj sunčanih sati | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 |
Prosečni Ultravioletni indeks | 11+ | 11+ | 11+ | 11+ | 11+ | 11+ | 11+ | 11+ | 11+ | 11+ | 11+ | 11+ | 11 |
Izvor: Vremenski atlas[16] |
Istorija[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
2010. |
---|
1.588.750 |
Većina stanovnika svoj grad zove skraćeno KL.[17] U ovoj živoj metropoli susreću se brojne kulture; u gradu postoje džamije, crkve, kineske pagode i indijski hramovi.[18]
Etnički sastav stanovništva je: 52% Kinezi, 39% Malajci, 6% Indijci.[19] Usled razvijene ekonomije u gradu stanuju i mnogi doseljeni radnici iz cele jugoistočne i istočne Azije. Stanovništvo po religijama: budisti (40,8%), muslimani (40,6%), hrišćani (8,7%), hinduisti (5,2%).[20]
Arhitektura[uredi | uredi izvor]
Pored delova grada u stilu arhitekture poznog 19. veka, Kuala Lumpur je poznat po svojoj modernoj arhitekturi oblakodera, naročito u bankarskoj četvrti.[21] Kule Petronas su visoke 452 metra, i po tome su jedna od najviših građevina na svetu.[22]
Privreda[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Grad je povezan auto-putem sa Singapurom na jugu i Penangom na severu, odakle put dalje vodi ka Tajlandu. Sa njim se ukršta auto-put istok-zapad. Pošto je Kuala Lumpur relativno mlad grad, njegove komunikacije su veoma savremene za azijske uslove. Glavni vid transporta su automobili, dok postoje i 4 linije gradske železnice.[23]
Kuala Lumpur ima 2 aerodroma: Međunarodni aerodrom Kuala Lumpur i Međuarodni aerodrom Sultan Abdul Aziz Šah (ranije se zvao Međunarodni aerodrom Subang). Ovaj drugi aerodrom opslužuje samo turbopropelerske i privatne avione. Međunarodni aerodrom Kuala Lumpur je najveći putnički i kargo aerodrom u Maleziji. Sa centrom grada povezan je železnicom (KLIA ekspres), autoputevima i autobuskim linijama. U sadašnjoj fazi, kapacitet mu je 35 miliona putnika i 1,2 milion tona robe godišnje.
U Kuala Lumpuru se vozi trka za Veliku nagradu Malezije Formule 1 (staza Sepang).[24]
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Malaysia Elevation Map (Elevation of Kuala Lumpur)”. Flood Map : Water Level Elevation Map. Arhivirano iz originala 22. 8. 2015. g. Pristupljeno 22. 8. 2015.
- ^ „Federal Territory of Kuala Lumpur”. Department of Statistics, Malaysia. Arhivirano iz originala 23. 6. 2016. g.
- ^ Gullick, J. M. (1983). The Story of Kuala Lumpur, 1857-1939 (na jeziku: engleski). Eastern Universities Press (M). ISBN 978-967-908-028-5.
- ^ Jehl, Douglas (1997-02-19). „Lebanon Seizes Japanese Radicals Sought in Terror Attacks”. The New York Times (na jeziku: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 2020-09-25.
- ^ Chan Ngai Weng (1996). „Risk, Exposure and Vulnerability to Flood Hazards in a Rapidly Developing Country: The Case of Peninsular Malaysia”. National University of Malaysia. str. 107—137. Arhivirano iz originala 29. 4. 2015. g. Pristupljeno 29. 4. 2015.
- ^ „Laporan Kiraan Permulaan 2010”. Jabatan Perangkaan Malaysia. str. 27. Arhivirano iz originala 8. 7. 2011. g. Pristupljeno 24. 1. 2011.
- ^ „Kuala Lumpur Location”. Malaysia Travel. Arhivirano iz originala 28. 09. 2010. g. Pristupljeno 18. 9. 2010.
- ^ „Kuala Lumpur: Growing Pains”. Asia's Best Cities 2000. Asiaweek. Arhivirano iz originala 03. 12. 2007. g. Pristupljeno 4. 12. 2007.
- ^ „Kuala Lumpur Location - Geographical Location of Kuala Lumpur, Kuala Lumpur Geography”. www.voyage99.com. Pristupljeno 2020-09-25.
- ^ „Extreme Temperatures Around the World”. Maximiliano Herrera. Pristupljeno 18. 9. 2010.
- ^ „Weather in KL”. Welcome-KL. Arhivirano iz originala 9. 2. 2013. g. Pristupljeno 10. 7. 2012.
- ^ „Kuala Lumpur Environment”. Kuala Lumpur City Hall. Arhivirano iz originala 01. 05. 2008. g. Pristupljeno 12. 12. 2007.
- ^ „Hazardous haze shrouds Kuala Lumpur”. MSNBC. 11. 8. 2005. Pristupljeno 13. 12. 2007.
- ^ „Climate of Kuala lumpur” (na jeziku: ruski). Weather and Climate (Pogoda i klimat). Pristupljeno 8. 10. 2013.
- ^ „Kuala Lumpur Climate Normals 1961–1990”. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 24. 4. 2015.
- ^ „Kuala Lumpur, Malaysia – Climate data”. Weather Atlas. Pristupljeno 29. 3. 2017.
- ^ „The New Straits Times Online....”. web.archive.org. 2007-12-18. Arhivirano iz originala 18. 12. 2007. g. Pristupljeno 2020-09-25.
- ^ „No Credit Check Installment Loans | All Credit Histories Accepted | Open 24/7”. Adherents.com (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 30. 10. 2020. g. Pristupljeno 2020-09-25.
- ^ Rajaram, Prem Kumar (2014-09-19). Ruling the Margins: Colonial Power and Administrative Rule in the Past and Present (na jeziku: engleski). Routledge. ISBN 978-1-317-62107-2.
- ^ „Wayback Machine” (PDF). web.archive.org. 2013-01-16. Arhivirano iz originala 16. 01. 2013. g. Pristupljeno 2020-09-25.
- ^ Diamonstein, Barbaralee (1990-09-23). „Landmarks of Kuala Lumpur”. The New York Times (na jeziku: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 2020-09-25.
- ^ „Petronas Towers | Infoplease”. www.infoplease.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-09-25.
- ^ „Percentage usage of public transport to be increased to 40 percent :: bes.online::: :: besonline”. web.archive.org. 2007-09-30. Arhivirano iz originala 30. 09. 2007. g. Pristupljeno 2020-09-25.
- ^ „- - THAI SHIPPER - Port Klang retains top ranking among Malaysia's po…”. archive.vn. 2007-06-26. Arhivirano iz originala 26. 06. 2007. g. Pristupljeno 2020-09-25.
- ^ „Mashhad-Kuala Lumpur Become Sister Cities”. Mircea Birca. Eurasia Press and News. 14. 10. 2006.
- ^ „Eight Pakistani cities have 47 sister cities around the world”. Associated Press of Pakistan. 16. 5. 2011. Arhivirano iz originala 20. 12. 2015. g. Pristupljeno 1. 12. 2015.
- ^ „Sisterhoods”. Isfahan Islamic Council. 2005. Arhivirano iz originala 12. 10. 2007. g. Pristupljeno 4. 12. 2007.
- ^ „Kardeş Kentleri Listesi ve 5 Mayıs Avrupa Günü Kutlaması [via WaybackMachine.com]” (na jeziku: Turkish). Ankara Büyükşehir Belediyesi – Tüm Hakları Saklıdır. Arhivirano iz originala 14. 1. 2009. g. Pristupljeno 21. 7. 2013.
- ^ „Relations between Turkey and Malaysia”. Ministry of Foreign Affairs (Turkey). Arhivirano iz originala 30. 6. 2015. g. Pristupljeno 1. 7. 2015.
- ^ „Sister Cities of Shiraz”. Shiraz Municipality. 12. 6. 2010. Arhivirano iz originala 27. 9. 2011. g. Pristupljeno 30. 4. 2015.
- ^ „KL's Sister Cities – Poskod Malaysia”. Poskod Malaysia (na jeziku: engleski). 21. 10. 2010. Arhivirano iz originala 30. 8. 2013. g. Pristupljeno 13. 2. 2017.
- ^ „Bandar Kembar Melaka, Hoorne” (PDF). Bernama (na jeziku: Malay). National Library of Malaysia. 7. 7. 1989. Arhivirano iz originala (PDF) 25. 9. 2015. g. Pristupljeno 25. 9. 2015.
- ^ „Chennai, Kuala Lumpur sign sister city pact”. The Hindu. Chennai, India. 26. 11. 2010. Arhivirano iz originala 29. 11. 2010. g. Pristupljeno 26. 11. 2010.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Gullick, J.M. (1955). „Kuala Lumpur 1880–1895” (PDF). Journal of the Malayan Branch of the Royal Asiatic Society. 24 (4): 10—11. Arhivirano iz originala (PDF) 28. 5. 2015. g.
- Gullick, J.M. (2000). A History of Kuala Lumpur 1856–1939. The Malaysian Branch of the Royal Asiatic Society.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični veb-sajt
- Skupština grada Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. mart 2011)
- Putnički vodič kroz grad Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. decembar 2007)
- Official Website of Tourism Malaysia
- An Insider's Guide to Kuala Lumpur – Pathfinder City