Kurilska ostrva

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kurilska ostrva u severozapadnom Pacifiku
Kurilska ostrva i istorijske granice Rusije i Japana

Kurilska ostrva (rus. Кури́льские острова́, jap. 千島列島) su vulkanski arhipelag u ruskoj Sahalinskoj oblasti. Prostiru se dužinom od 1.300 kilometara od japanskog ostrva Hokaido do poluostrva Kamčatka, razdvajajući Ohotsko more od severozapadnog Pacifika. Ovom arhipelagu pripada 56 ostrva i više stena. Na njemu postoji 39 aktivnih vulkana.

Površina ostrva je 10.355 km². Najviši vrh je vulkan Alaid (2339 metara) na ostrvu Atlasov. Ovaj vulkan je u obliku gotovo savršene kupe.

Na Kurilskim ostrvima živi oko 16.700 ljudi (popis 2002). Većina se bavi ribarstvom. Najveći grad Kurilskih ostrva je Južno-Kurilsk (oko 5.750 žitelja 2002) na ostrvu Kunašir.

Najveća ostrva (od severa ka jugu): Šumšu, Atlasov, Paramušir, Onekotan, Šiaškotan, Simušir, Urup, Iturup, Kunašir, Šikotan. Najveće je ostrvo Iturup sa 3200 km².

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ostrva su u prošlosti bila pod vlašću Rusije i Japana (vidi istorijsku mapu), dok ih je posle Drugog svetskog rata sve zauzela Crvena armija i pripojila Sovjetskom Savezu. Japan je u diplomatskom sporu sa Rusijom jer smatra da mu pripadaju ostrva: Iturup, Kunašir, Šikotan i još nekoliko manjih ostrva.

U decembru 2016. godine, Rusija i Japan su se saglasili da zajednički koriste Kurilska ostrva.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]