Kušadasi

Koordinate: 37° 51′ 35″ S; 27° 15′ 35″ I / 37.859722° S; 27.259722° I / 37.859722; 27.259722
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kušadasi
tur. Kuşadası
Kušadasi
Administrativni podaci
Država Turska
PokrajinaAjdin
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2012.70.143
 — gustina312,3 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate37° 51′ 35″ S; 27° 15′ 35″ I / 37.859722° S; 27.259722° I / 37.859722; 27.259722
Površina224,60 km2
Kušadasi na karti Turske
Kušadasi
Kušadasi
Kušadasi na karti Turske
Poštanski broj09400
Veb-sajt
www.kusadasi.bel.tr

Kušadasi (tur. Kuşadası) je primorski grad u Turskoj i veoma popularno letovalište na obali Egejskog mora. Nekada malo ribarsko naselje, danas je stecište turista iz Ujedinjenog Kraljevstva, Irske, zemalja Beneluksa i bivše Jugoslavije. Prema popisu iz 1995. godine, grad broji 50.000 žitelja, dok tokom letnje sezone u Kušadasiju boravi do milion turista.[1]

Istorija i nazivi[uredi | uredi izvor]

Tokom vekova grad je bio poznat kao Neapolis, Novi Efes i Scala Nuova. U antičko doba, na mestu današnjeg Kušadasija, nalazio se antički grad Neapolis, koji je bio pod upravom tada jednog od najsnažnijih gradova Sredozemlja, Efesa. U neposrednoj blizini Neapolisa, nalazili su se gradovi Maratezion i Pigale, koji su navodno osnovali bolesni vojnici kralja Agamemnona tokom Trojanskog rata. Sa slabljenjem Efesa, počinje i tmurno i krvavo doba za Neapolis koje traje sve do srednjeg veka. Do 15. veka grad (Scala Nuova) je bio pod upravom trgovaca iz Venecije i Đenove. 1413. godine Turci, predvođeni sultanom Mehmet Čelebijom, osvajaju i pljačkaju grad, koji je od tada pa do današnjih dana turski.

Savremeni naziv grad dobija po poluostrvu na izlasku iz centra grada (Ostrvo golubova - tur. Güvercin Adası), koje je pre spajanja sprudom sa obalom bilo ostrvo. Naziv je zapravo kovanica od dve reči - ostrvo (tur. ada) i ptica (tur.

kuş).[2]

== Кушадаси данас ==

Кушадаси, Острво голубова
Кушадаси, лука
Кушадаси, споменик Ататурку изнад града
Споменуто полуострво доминира погледом, ако се Кушадасију прилази са мора, или ако се исти прелеће авионом. На полуострву се налазе утврђење, светионик и мали зоолошки врт.

24 километра јужно од Кушадасија налази се национални парк, из кога се пружа поглед ка суседној Грчкој и острву Самос. У околини Кушадасија налазе се антички градови Ефес (18km), Дидим, Пријена и Милет.

Административно, општина и град Кушадаси, припадају вилајету Ајдин, од чијег је центра (истоимени град

) Kušadasi udaljen savremenim auto-putem 65km. Iako razvijeno letovalište grad nema sopstveni aerodrom, već se koriste aerodromi „Adnan Menderes“ u Izmiru i „Milas-Bodrum“ u Milasu, koji su udaljeni 85km, odnosno 120km. Grad poseduje marinu i luku za prekookeanske brodove, koji su svakodnevni gosti Kušadasija.

Prema procenama, Kušadasi ima oko 1000 hotela, pansiona i apartmana svih kategorija. Jedan od najstarijih hotela u gradu je „Imbat“, izgrađen 1975. godine koji se nalazi na obodu Ženske plaže ({{jez-tur|Kadınlar Denizi), a može se videti i iz centra grada.

Kušadasi može da se pohvali većim brojem lepih plaža, od kojih je jedan deo za javnu upotrebu.

Kušadasi je, prema statistici u i danas patrijarhalnoj Turskoj, na prvom mestu po broju razvoda.

Dana 16. jula 2005. godine Kušadasi je bio poprište terorističkog napada u kome je život izgubilo petoro ljudi, a oko dvadesetoro povređeno. Naime tog dana, na Ataturkovom Bulevaru u neposrednoj blizini spomenika Ataturku, u akciji bombaša samoubice, odleteo je u vazduh linijski minibus. Među poginulima i povređenima nije bilo državljana SCG.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Demografija
1990.2000.
31.91147.661

Gradovi pobratimi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Kušadasi”. Big Blu. Pristupljeno 28. 1. 2019. 
  2. ^ „Kušadasi”. Viva Travel. Pristupljeno 28. 1. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]