Kuća Petronijevića

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kuća Petronijevića
Opšte informacije
MestoBeograd
OpštinaVračar
Država Srbija
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
beogradskonasledje.rs

Kuća Petronijevića nalazi se u gradskoj opštini Vračar, u Ulici kneza Miloša 19 u Beogradu. Uvrštena je u spomenik kulture Srbije.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Kuća se nalazi na Vračaru, a projektovana je 1922. godine kao višespratna stambeno-poslovna zgrada doktora Miloša Petronijevića, ujedno i šefa Narodne banke za stranu korespodenciju. Objekat je projektovao arhitekta Nikola Nestorović za porodicu Petronijević, kao i stanove i dućane koji su služili za rentiranje. Kuća je izrađena u akademskom stilu sa rustičnom obradom prizemlja i mezanina, dok su spratovi kuće urađeni uz obilje secesijske platiske.[1]

Kuća porodice Petronijević je od arhitektonskourbanističke vrednosti i važan deo stvaralačkog opusa Nikole Nestorovića, ali i od kulturnoistorijske vrednosti, jer su u njoj živele tri značajne srpske porodice, koje su učestvovale u stvaranju i definisanju srpske moderne države: porodice Petronijević, Piroćanac i Jurišić Šturm.[2]

Nakon povratka iz Velikog rata, dr Miloš Petronijević je naručio da se umesto tradicionalne porodične kuće napravi moderna stambeno-poslovna zgrada, a projekat je izradio Nikola Nestrović. Zgrada je projektovana da ima prizemlje sa četiri dućana, mezanimom sa dva biroa, dva manja stana i tri etaža sa dva velika stana na svkom, dok se na mansandri nalazio jedan stan i tavan.[3]

Noseća konstrukcija objekta sačinjena je od armiranog betona. Zgrada se razlikovala od tadašnjih modernih zdanja u tome što je pored rentijerske namene bila i porodični dom, a to se najbolje ogleda u dekorativnim detaljima i monogramu „MP” koji se nalazi na objektu. O zgradi je tokom izgradnje, posle i tokom rata brinula Anđelija M. Petrović, pošto je zgrada bila nacionalizovana. Zbog svoje lokacije i lepote, zgradu je privlačio veliki broj ljudi, a u njoj je jedno vreme živeo i srpski pisac i kritičar Slobodan Selenić.[3] U mezaninu objekta nalazila se škola Sime Miloševića, lekara, učesnika Narodnooslobodilačke borbe i člana Izvršnog odbora AVNOJ-a.[3]

Udruženje „Kuća Petronijevića” koje predstavlja spomen dom porodica koje su u njoj živele, u svojoj arhivi ima veliki broj dokumenata, originalnih umetničkih dela, nameštaja i upotrebnih predmeta koji su dostupni javnosti.[2][4]

Prostor na kome se danas nalazi kuća i banka na uglu bio je jedinstven teren koji je dobio rodonačelnik porodice Petronijević, Avram od Miloša Obrenovića. Prostor na kome se nalazi kuća u tom periodu bio je periferija Beograda, a sadašnja Ulica kneza Miloša zvala se Obrenovački drum, dok je Ulica kralja Milana nosila naziv Kragujevački drum. Kako bi mogla da se gradi porodična kuća, jedan deo placa je prodat i na njemu je izgrađena Jadransko-podunavka banka, koja je radila do 1945. godine.[3] Na istom placu, pre nego što je sagrađena nova, nalazila se stara kuća porodice Petronijević, sa velikim dvorištem.[3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]