LAR-160

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
LAR-160

Višecevni bacač raketa LAR-160 montiran na Links vozilo.


Klasifikacija višecevni bacač raketa
Šasija M-548 američkog guseničara, ili šasija tenka AMX-13[1]
Istorija
Zemlja razvoja  Izrael
Proizvođač Izraelska vojna industrija
Period proizvodnje od 1983— do danas
Period upotrebe od 1983 - do danas
Broj proizvedenih jedinica više od 200 kom.
Upotreba Rusko-gruzijski rat 2008., Rat u Nagorno-Karabahu 2022
Dimenzije
Težina u borbenom položaju 19 200 kg
Dužina u marševom položaju 4880 mm
Širina u marševom položaju 2510 mm
Visina u marševom položaju 2500 mm
Klirens 430 mm [1]
Naoružanje
Kalibar 160 mm
Dužina cevi 3,5 mm[1]
Broj cevi 36
Minimalni domet paljbe 7000-8000 m
Maksimalni domet paljbe 45 000 m
Udarna površina 31 400 m²[1]
Maksimalni ugao gađanja 0° do +45°,po vertikali
±85° po horizontali[1]
Tačnost (rasipanje) 3-4 m za svaki element kod kasetne glave (104 elementa) [1]
Posada 5 -6ljudi.
Trajanje plotuna 18 s
Pogon
Tip motora Sofam” Model 8Gxb karburatorski
Snaga motora 250 KS
Maksimalna brzina na autoputu 65 km/č
Doseg vozila 350-400 km
Vrsta pogonskog sistema na točkovima 6×6 ili gusenicama

LAR-160 je laki artiljerijski raketi sistem (skraćeno Lar) sa raketama kalibra 160mm čiji se domet kreće od minimalnih 12km do maksimano 45km. Svaki standardni sistem poseduje po dva podkontejnera sa po 13 raketa, ali se izrađuju i u vrezijama sa podkontejnerima od 18 raketa. Laka verzija je proektovana kako bi mogla da se transportuje helikopterima ili prikači radi vuče za vozilo kao što je Hamvi.

Razvoj[uredi | uredi izvor]

LAR-160 je konstruisan kasnih 70-tih od strane izraelske vojne industrije, uvršćen je u naoružanje Izraelske vojske 1983 godine.

Naoružanje[uredi | uredi izvor]

Raketa LAR-160 pretrpela je značajne promena tokom svog daljeg razvoja čiji se rezultati mogu videti na novim modelima raketa ka što su Mk.I, Mk.II i Mk.IV.

Mk. I[uredi | uredi izvor]

Mk. I raketa je duga 3.4m i ima prečnik od 160mm sa pogonom na čvrsto raketno gorivo. Raketa Mk. I je teška100kg sa visoko eksplozivnom kofram bojevom glavom težine 40kg HE-COFRAM koja se aktivira pomoću detonatora koji je osetljiv na udar i koji se aktivira u neposrednoj blizini mete. Rakete Mk. I su prvi put korišćene u Venecueli tako što su ih oni montirali na palubu francuskog lakog tenka AMAKS-13.

Mk. II[uredi | uredi izvor]

Je raketa težine 110kg ima bojevu glavu težine 46kg koja je sa visoko eksplozivnim kofranom ili je kasetana, koja sadrži 104 CL-3022-S4 AP/AM bombice. Sadrži daljinski komplet električnih upaljača koji otvaraju kontejnere na odgovarajućoj visini i može da pokrije površinu od 31 400 m². Svih 26 raketa mogu ispaliti za 60 sekundi i ponovo izvršiti punjenje u roku od 5 minuta pomoću konvencionalnog vozila za punjenje.

Lanser[uredi | uredi izvor]

LAR-160 uključuje moderni komandni sistem, sistem kontrole, komunikacioni i sistem obaveštavanja ACCS koji pruža mogućnost pristupa svim artiljerijskim elementima uključujući i meteorološke jedinice, osmatranje na daljinu kao i mapiranje (izradu mapa terena), GPS i ostalo. Elevacija se vrši pomoću elektronskog hidrauličnog sistema, ali postoji i podrška manuelnog sistema. Kada je sistem napunjen koji se nalazi na šasiji vozila napunjen raketama, dva operativna hidraulička stabilizatora se spuštaju na zemlju, i tako obezbedili stabilnost vozila tokom paljbe[2].

Istorija upotrebe[uredi | uredi izvor]

Sistem je intenzivno korišćen od strane Gruzijske vojske protiv Ruske vojske i snaga Južne Osetije za vreme rata u Gruziji (Abhazija i Južna Osetija) 2008. godine. Rumunija koristi domaću verziju LAR-160, zvanu LAROM, i Agetina koristi domaću preradu poznatu kao TAM VCLC.

Britanska nevladina organizacija HALO izvestila da je Azerbejdžan koristio LAR-160 jer je odustao od korišćenja raketa M095 koje imaju kasetne bojeve glave tokom dejstava u poručjima naseljenim jermenskim civilima za vreme sukoba u Nagorno-Karabahu 2006. godine.[3][4]

Korisnici[uredi | uredi izvor]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ http://eragun.org/heavy-armament/lar-160.html
  2. ^ "HALO begins emergency clearance in Karabakh." The HALO Trust. April 19, 2016.
  3. ^ "HALO begins emergency clearance in Karabakh Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. jun 2016)." The HALO Trust. April 19, 2016.
  4. ^ HALO NagornoKarabakh." Twitter. April 16, 2016.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]