Laos

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Laoska Narodna Demokratska Republika
ສາທາລະນະລັດ ປະຊາທິປະໄຕ ປະຊາຊົນລາວ (laoski)
Krilatica: Мир, независност, демократија, јединство и просперитет
(laos. ສັນຕິພາບ ເອກະລາດ ປະຊາທິປະໄຕ ເອກະພາບ ວັດທະນາຖາວອນ)
Himna: Химна Лаошана
(laos. ເພງຊາດລາວ)
Položaj Laosa
Glavni gradVijentijan
Službeni jeziklaoski
Vladavina
Oblik državeUnitarna marksistička-lenjinistička jednopartijska socijalistička republika
 — PredsednikTonglun Sisulit
 — PotpredsednikPani Jatutu
 — Predsednik VladeFankam Vifavan
 — Predsednik Narodne skupštineSajsomfon Fomvihan
Istorija
NezavisnostOd Francuske
9. novembra 1953.
Geografija
Površina
 — ukupno237.955 km2(82)
 — voda (%)2
Stanovništvo
 — 2015.[2]6.492.228(107)[1]
 — gustina27,28 st./km2
Ekonomija
BDP / PKM≈ 2017
 — ukupno44,639 mlrd. dolara[3](110)[4][5]
 — po stanovniku6.115 dolara(119)[4]
IHR (2015)Rast 0,586(138)[6] — srednji
ValutaNovi kip
 — stoti deo valute‍100 атама‍
Ostale informacije
Vremenska zonaUTC +7
Internet domen.la
Pozivni broj+856
Format datumadd/mm/gggg
Vozi se nadesnoj strani
RegistracijaLAO
ISO 3166-1 alfa 2LA
ISO 3166-1 alfa 3LAO

Laos (laos. ລາວ),[7][8][9] ili zvanično Laoska Narodna Demokratska Republika (laos. ສາທາລະນະລັດ ປະຊາທິປະໄຕ ປະຊາຊົນລາວ), država je u jugoistočnoj Aziji bez izlaza na more.[10] Laos je okružen sa (od severa, u smeru kazaljke): Kinom, Vijetnamom, Kambodžom, Tajlandom i Mjanmarom.[11] U Laosu živi oko 6,5 miliona ljudi. Glavni i najveći grad je Vijentijan, dok je službeni jezik laoski.

Sadašnji Laos prati svoj istorijski i kulturni identitet do Lan Sanga, koji je postojao od 14. do 18. veka kao jedno od najvećih kraljevstava jugoistočne Azije.[12] Zbog svog centralnog geografskog položaja u jugoistočnoj Aziji, kraljevstvo je postalo središte kopnene trgovine i postalo je ekonomski i kulturno bogato.[12] Nakon perioda unutrašnjih sukoba, Lan Sang se razdvojio u tri odvojena kraljevstva — Luang Prabang, Vientjan i Čampasak. Godine 1893, tri teritorije su se našle pod Francuskim protektoratom i ujedinjene su da bi formirale ono što je danas poznato kao Laos. Nakratko je stekao nezavisnost 1945. nakon okupacije Japana, ali Francuska ga je ponovo kolonizovala dok nije stekao autonomiju 1949. Laos je postao nezavisan 1953. godine, uspostavom ustavne monarhije pod Sisavang Vongom. Nakon nezavisnosti počeo je građanski rat, tokom koga se ispoljio komunistički otpor, koji je podržao Sovjetski Savez, u borbi protiv monarhije koja je kasnije došla pod uticaj vojnih režima koje su podržale Sjedinjene Države. Nakon što je 1975. rat u Vijetnamu završen, na vlast je došao komunistički Patet Lao, okončavši građanski rat. Laos je bio zavisan od vojne i ekonomske pomoći Sovjetskog Saveza do njegovog raspada 1991.

U 2018. godini zemlja je imala četvrti najveći BDP (PPP) po glavi stanovnika u jugoistočnoj Aziji, posle Singapura, Malezije i Tajlanda,[13] a zemlja je zauzela 139. mesto na Indeksu ljudskog razvoja (HDI), što ukazuje na srednji nivo razvoja.[14] Laos je član Azijsko-pacifičkog trgovinskog sporazuma, ASEAN, Samita Istočne Azije i Frankofonskog udruženja. Laos se prijavio za članstvo u Svetskoj trgovinskoj organizaciji 1997. godine; dana 2. februara 2013. odobreno mu je puno članstvo.[15] To je jednopartijska socijalistička republika, koja podržava marksizam-lenjinizam kojim upravlja Laoška narodna revolucionarna stranka, a pod kojim su nevladine organizacije rutinski okarakterisale loš status ljudskih pravima u zemlji, navodeći ponavljane zloupotrebe, poput mučenja, ograničenja građanskih sloboda, i progon manjina.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Istorijski, Laos se povezuje sa kraljevinom Lan Sang, ili „Zemljom milion slonova“, koja je postojala od 14. do 18. veka. Poznate istorijske ličnosti su kralj Zakarin, koji je bio kralj Luang Prabanga od 1895. do 1904. godine, kao i kralj Oun Kam koji je vladao od 1872. do 1887. i od 1889. do 1895. godine. Kralj Sisavang Vatana, koji je bio poslednji kralj Kraljevine Laos, koji je vladao do 1975. godine.

Laos su krajem 19. veka kolonizovali Francuzi i 1893. pripojili Francuskoj Indokini. Oni su tradicionalni naziv zemlje Lao promenili u Laos.

Godine 1949. Laos je stekao autonomiju, a pravu nezavisnost stekao je tek novembra 1953.

Od 1953. do 1975. godine u Laosu se vodio građanski rat između komunističkog gerilskog pokreta Patet Lao i kraljevske vlade premijera Suvane Fume. Patet Lao je prevashodno pomagan od strane Severnog Vijetnama, sa kojim je imao tesnu saradnju. Kraljevsku vladu pomagale su SAD, čiji su operativci CIA-e opskrbljivali kraljevsku vojsku oružjem, uvežbavali njihove vojnike, kao i oko 30.000 pripadnika gerilske vojske naroda Hmong. Pobedu u ovom dugom sukobu odneo je Patet Lao.

Laos je teško stradao u građanskom ratu. Procenjuje se da je ukupan broj poginulih bio između 20.000 — 70.000 ljudi.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Države sa kojima se Laos graniči su: Mjanmar, Kambodža, Kina, Tajland i Vijetnam. Površina države iznosi 236.800 km².

Geologija i reljef[uredi | uredi izvor]

Pejzaž u okolini Vangvijenga

Laos je zemlja gustih šuma i visokih planina, sa malo visoravni. Reka Mekong predstavlja zapadnu granicu zemlje, dok su planine Anamskog planinskog lanca prirodna granica prema Vijetnamu.

Vode[uredi | uredi izvor]

Najduža reka koja protiče kroz teritoriju Laosa je reka Mekong, koja predstavlja prirodnu granicu sa Tajlandom.

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima je tropska, monsunska. Kišna sezona je od maja do novembra. Od decembra do aprila vlada suvo i toplo vreme sa tropskim temperaturama od preko 35 stepeni. Na planinama, u unutrašnjosti zemlje, je svežija i hladnija klima, ali nikada nije ispod 22 °C. Velike površine zemlje (21%) su zaštićene kao prirodni rezervat.

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

Laos je bogat biljnim i životinjskim svetom. U divljini žive tigar, slon, razne vrste papagaja itd. Reka Mekong je bogata ribom, kao što je som. Veći deo zemlje koji nije kultivisan u obradivo zemljište, prekriven je džunglom.

Društvo[uredi | uredi izvor]

Pripadnici etničke grupe Lao predstavljaju 60% stanovništva Laosa.[16] Oni su bliski narodu Tai, glavnoj etničkoj grupi na Tajlandu. Ostalo stanovništvo uglavnom pripada „brđanima“, među kojima su najznačajniji: Hmong, Jao, i neke tibeto-burmanske grupe naroda. Popis iz 1985. identifikovao je 68 etničkih grupa i 820 podgrupa.

Glavna religija je theravada budizam. Među planinskim plemenima čest je animizam. U zemlji postoje male grupe hrišćana i muslimana.[17]

Hram Pa Tat Luang u Vijentijanu

Stanovništvo je veoma neravnomerno raspoređeno. Većina stanovništva živi u dolini reke Mekong, gde su locirani svi veći gradovi. Pored prestonice, Vijentijana, drugi značajniji gradovi su: Pakse, Savanaket i Luang Prabang.

Zvanični jezik je laoski (ili lao), iz tai-kadai jezičke grupe. Tajlandski jezik mu je dosta sličan i većina stanovnika Laosa ga razume i koristi (radnici u inostranstvu, trgovina, mediji). Francuski, jezik bivše kolonijalne metropole, sve je ređe u upotrebi,[18] a engleski zauzima njegovo mesto.

Administrativna podela[uredi | uredi izvor]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Laos je jedna od retkih preostalih jednopartijskih komunističkih država na svetu. Državna vlast je 1986. odlučila da dopusti privatno preduzetništvo. Od tada, ekonomija je u značajnom rastu. Kao jedna od najsiromašnijih zemalja, Laos ima problema sa sivom ekonomijom i naročito sa prodajom i švercom droge, naročito heroina .

Prvi most preko reke Mekong je otvoren u aprilu 1994. S obzirom na to da je većina privrede orijentisana na saradnju sa Tajlandom, ovo je bio veliki razvojni podsticaj. Reka Mekong je bogata ribom, tako da je ribolov razvijen, tako da Laos izvozi rečnu ribu kao som i šaran.

Oko 80% radnog stanovništva radi u poljoprivredi. Laos najviše izvozi gumu od kaučuka, pirinač, biber, začini, šećernu trsku, ananas... Ostale značajne delatnosti su rudarstvo i turizam. Smetnja razvoju je velika emigracija kvalifikovane radne snage (odliv mozgova).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 13. 11. 2016. g. Pristupljeno 9. 7. 2017. 
  2. ^ „Laos”. Lao Department of Statistics. Arhivirano iz originala 13. 11. 2016. g. 
  3. ^ „World Economic Outlook Database, Laos”. International Monetary Fund. april 2018. Pristupljeno 28. 4. 2018. 
  4. ^ a b „Report for Selected Countries and Subjects”. World Economic Outlook Database. International Monetary Fund. 
  5. ^ „Gini Index”. World Bank. Pristupljeno 2. 3. 2011. 
  6. ^ „2016 Human Development Report” (PDF). United Nations Development Programme. 2016. Pristupljeno 21. 3. 2017. 
  7. ^ „Laos” — preko The Free Dictionary. 
  8. ^ Oxford Dictionaries Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. novembar 2015), UK pronunciations
  9. ^ Oxford Dictionaries Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. novembar 2015), US pronunciations
  10. ^ „United Nations Statistics Division – Standard Country and Area Codes Classifications”. Arhivirano iz originala 13. 07. 2011. g. Pristupljeno 10. 04. 2014. 
  11. ^ „About Laos: Geography”. Asia Pacific Parliamentary Forum. Government of Laos. Arhivirano iz originala 16. 4. 2016. g. 
  12. ^ a b Stuart-Fox, Martin (1998). The Lao Kingdom of Lan Xang: Rise and Decline. White Lotus Press. str. 49. ISBN 974-8434-33-8. 
  13. ^ „GDP per capita, PPP (current international $) | Data”. data.worldbank.org. Pristupljeno 19. 1. 2019. 
  14. ^ „Briefing note for countries on the 2015 Human Development Report – Laos” (PDF). HDRO (Human Development Report Office) United Nations Development Programme. Pristupljeno 26. 12. 2015. 
  15. ^ „Lao People's Democratic Republic and the WTO”. World Trade Organization. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  16. ^ „Results of Population and Housing Census 2015” (PDF). Lao Statistics Bureau. Pristupljeno 1. 5. 2020. 
  17. ^ https://assets.pewresearch.org/wp-content/uploads/sites/11/2012/12/globalReligion-tables.pdf
  18. ^ „The Languages spoken in Laos”. Studycountry. Pristupljeno 16. 9. 2018. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Stuart-Fox, Martin (1998). The Lao Kingdom of Lan Xang: Rise and Decline. White Lotus Press. str. 49. ISBN 974-8434-33-8. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]