Latinski savez

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Latinski savez
Foedus Latinum

Mapa najvećih gradova u latinskom savezu
Društvo
Službeni jezik Latinski
Politika
Oblik države Plemenska konfederacija
Istorija
Postojanje  
 — Osnivanje 793 p. n. e.
 — Ukidanje 338 p. n. e.
Zemlje prethodnice i naslednice
Prethodnice: Naslednice:
Rimska republika

Latinski savez (lat. Foedus Latinum; 8. vek p. n. e. − 338. p. n. e.) je bio savez od oko 30 latinskih plemena koja su se okupljala najpre kod svetilišta Jupitera Laciara na Monte Kavo na Albanskim planinama, potom kod svetilišta Dijane u Ariciji, Tuskulu i najzad na Aventinu u Rimu.

Savez[uredi | uredi izvor]

Stari Lacij je oblast u ravnici na donjem Tibru od Tirenskog mora do Albanskih i Sabinskih planina. Na tom prostoru se razvilo oko 30 samostalnih političkih zajednica. Dionisije iz Halikarnasa daje veći broj zajednica, ali se to odnosi na vreme bitke kod Regilskog jezera početkom 5. veka p. n. e. Mnoge od zajednica osnovala je Alba Longa. Prema Tit Liviju, Eneja Silvije, kralj Alba Longe, osnovao je 18 gradova među kojima su Tibur, Preneste, Gabiji, Tuskulum, Labikum i Aricija. Okupljanja Latina kod nekih svetilišta radi proslavljanja zajedničkog praznika započela su relativno rano. Savez je imao čisto sakralni karakter i nije ograničavao pravo članica da ratuju međusobno, kao ni da sklapaju saveze. Za vreme praznika prestajala su sva neprijateljstva. Na čelu saveza stajao je dictator Latinus. Vremenom se Rim izdvojio kao vodeća država među Latinima. Početkom 5. veka p. n. e. vođen je prvi rat između Rima i Latina i završen je pobedom Rima u bici kod Regilskog jezera (493. p. n. e.). Poslednji Rimsko-latinski rat vođen je od 340. do 338. godine p. n. e. Rimljani su ponovo odneli pobedu. Latine su podelili u tri grupe. Jednoj su ostavili unutrašnju upravu, drugu su priključili svojoj državi i dali joj građanska prava, a treća je priključena rimskoj državi sa ograničenim građanskim pravima. Poseban oblik gradova bile su municipije koje su sačuvale svoju nezavisnost prilagodivši državno uređenje rimskom.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Rimska država pod kraljevima i u doba republike (753-27. pre Hr.) - istorija i institucije - Miroslava Mirković; Dosije, 2002. godina