Leverkuzen
Leverkusen Leverkusen | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Njemačka |
Savezna država | Severna Rajna-Vestfalija |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 160.593[1] |
— gustina | 2.037 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 51° 02′ 00″ S; 6° 59′ 00″ I / 51.03333° S; 6.98333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 60 m |
Površina | 78,8 km2 |
Položaj grada u okrugu | |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Reinhard Buchhorn (CDU) |
Poštanski broj | 51368–51381 |
Pozivni broj | 0214 |
Registarska oznaka | LEV |
Veb-sajt | |
www.leverkusen.de |
Leverkuzen (njem. Leverkusen) grad je u njemačkoj saveznoj državi Severna Rajna-Vestfalija. Nalazi se na desnoj obali Rajne, na mestu gde se u nju ulivaju reke Din i Vuper. Južno od Leverkuzena je grad Keln, a sjeverno se nalazi glavni grad pokrajine, Diseldorf.
Sa 161,000 spada u manje gradove u državi. Poznat je po farmaceutskoj firmi "Bayer", i fudbalskom klubu "Bayer 04 Leverkusen".
Posjeduje regionalnu šifru (AGS) 5316000, NUTS (DEA24) i LOCODE]] (DE LEV) kod.
Geografski i demografski podaci[uredi | uredi izvor]
Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 60 metara. Površina opštine iznosi 78,8 km².
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 160.593 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 2.037 stanovnika/km².
Istorija[uredi | uredi izvor]
Prva utvrđenja na mestu današnjeg Leverkuzena pojavila su se u 12. veku. Cela oblast je 1815. postala deo Pruske.
Mesta Nojkirhen i Hitdorf dobila su status grada 1857, a 1858. i mesto Opladen. To su danas neke od gradskih četvrti.
Apotekar Karl Leverkus je 1862. podigao fabriku ultramarina na obali Rajne i nazvao to malo naselje Leverkuzen, po svome porodičnom imanju. Leverkusova fabrika je 1891. prodata kompaniji Bajer AG.
Godine 1930, grupa naselja je ujedinjena u grad Leverkuzen.
Leverkuzen je danas prvenstveno poznat po ovoj farmaceutskoj industriji, kao i po fudbalskom timu Bajer 04 Leverkuzen.
Stadion Bajera, Baj arena, ima kapacitet od 22.500 mesta, i važi za jedan od najlepših u Nemačkoj.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Crkva u Rajndorfu
-
Četvrt Visdorf
-
Oblakoder Bajera
Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]
Mjesto | Država | Vrsta saradnje | Od |
---|---|---|---|
Braknel | Ujedinjeno Kraljevstvo | partnerstvo | 1973. |
Oulu | Finska | partnerstvo | 1968. |
Vilnev d’Ask | Francuska | partnerstvo | 2001. |
Vusi | Kina | prijateljstvo | 2005. |
Ljubljana | Slovenija | partnerstvo | 1979. |
Raćibož | Poljska | partnerstvo | 2002. |
Činandega | Nikaragva | partnerstvo | 1986. |
Nazaret Ilit | Izrael | partnerstvo | 1980. |
Izvor[2] |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Broj stanovnika po njem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. 6. 2010.
- ^ Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje, Pristupljeno 30. 6. 2010.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični sajt opštine (jezik: nemački)
- Njem. Savezni zavod za statistiku (jezik: nemački)
- Stalna konferencija gradova i opština (jezik: nemački)
- KommOn - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. (jezik: nemački)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
- Informacije o gradu
- Kultura u Leverkuzenu