Letonski jezik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
letonski
latviešu valoda
Govori se u Letonija
Broj govornika
maternji: oko 1,5 miliona (Letonija)
150.000 u inostranstvu[1]
sekundarni jezik: 500.000 (nedostaje datum)
latinica (letonski alfabet)
Zvanični status
Službeni jezik u
 Letonija
 Evropska unija
RegulišeInstitut za letonski jezik (letonski: Valsts Valodas Centrs)
Jezički kodovi
ISO 639-1lv
ISO 639-2lav
ISO 639-3lav
Letonski kao primarni jezik u Letoniji 2011.
{{{mapalt2}}}
Mapa pokazuje geografsku rasprostranjenost dijalekata u Letoniji. Varijeteti Livonijskog dijalekta (Lībiskais dialekts) su označeni plavom bojom, Srednji dijalekti (Vidus dialekts) zelenom bojom, a Donji dijalekti (Augšzemnieku dialekts) letonskog jezika narandžastom bojom

Letonski jezik (let. latviešu valoda) je zvanični jezik Republike Letonije i jedan od zvaničnih jezika Evropske unije. Jezik ima 1,4 miliona govornika u Letoniji i oko 150.000 u inostranstvu. Usled velike imigracije u vreme SSSR-a, danas je letonski maternji jezik za samo oko 60% stanovništva Letonije.

Letonski jezik pripada istočno-baltičkoj podgrupi baltičkih jezika u indoevropskoj jezičkoj porodici. Samo su letonski i litvanski živi baltički jezici.

Ima alfabet iz 33 slova: a ā b c č d e ē f g ģ h i ī j k ķ l ļ m n ņ o p r s š t u ū v z ž (a á b c č d e é f g ѓ h і ы j k ќ l lj m n nj o p r s š t u ý v z ž)

Istorija[uredi | uredi izvor]

Balitički jezici su od izuzetnog značaja za lingvistiku jer su zadržali mnoge veoma stare osobine, za koje se veruje da su postojale u ranim fazama praindoevropskog jezika.

Letonski se kao poseban jezik pojavio u 16. veku. Najstariji pisani tekstovi na letonskom su prevod crkvenih himni, koje je 1530. napisao Nikolas Ram, nemački pastor u Rigi.

Najbliži rođaci baltičkim jezicima su slovenski i germanski jezici.

U letonskom jeziku postoje 3 dijalekta: livonijski, latgalijanski i srednji dijalekt. Srednji dijalekt je osnova književnog jezika.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Sintaksa letonskog jezika se razvila pod nemačkim uticajem. Postoje dva gramatička roda i sedam padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, instrumental, lokativ, i vokativ (kao u srpskom jeziku, na primer).

Raniji alfabet letonskog bio je ekvivalentan nemačkom. Danas, letonski alfabet se sastoji od 33 slova i gotovo potpuno je fonetski (po pravilu: čitaj kako je napisano), tj. grafeme odgovaraju morfemama.

Primer[uredi | uredi izvor]

Molitva Gospodnja (Oče naš) na letonskom:

Mūsu tēvs debesīs
Svētīts lai top tavs vārds
Lai nāk tava valstība
Tavs prāts lai notiek
kā debesīs, tā arī virs zemes 
Mūsu dienišķo maizi dod mums šodien 
Un piedod mums mūsu parādus 
kā arī mēs piedodam saviem parādniekiem 
Un neieved mūs kārdināšanā 
bet atpestī mūs no ļauna 
Jo tev pieder valstība 
spēks un gods mūžīgi 
Āmen 

Osnovni izrazi[uredi | uredi izvor]

  • Jā - Da
  • Nē - Ne
  • paldies - hvala
  • Vai jūs runājat serbiski? - Govorite li srpski?
  • Sveiks - Zdravo

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ (jezik: engleski) Etnolog, Pristupljeno 10. 4. 2013.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]