Liban (planina)

Koordinate: 34° 18′ 00″ S; 36° 07′ 00″ I / 34.3° S; 36.116667° I / 34.3; 36.116667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Liban planina
Planine u okrugu Bšari
Geografske karakteristike
Ndm. visina3.088 m
Koordinate34° 18′ 00″ S; 36° 07′ 00″ I / 34.3° S; 36.116667° I / 34.3; 36.116667
Dimenzije
Dužina160 km
Geografija
Države Liban
OblastKurnet Sauda

Liban planina (arap. جبل لبنان, Jabal Lubnan) je planinski venac koji se proteže od severnog Libana oko 160 km paralelno sa obalom Sredozemnog mora, prelazeći praktično celu nacionalnu teritoriju na jugozapadu. Planine su dale ime Libanu, čije se stanovništvo ovde štitilo od napredovanja neprijatelja sa istoka. Planine su služile posebno kao utočište za verske zajednice kao što su Druzi, Alaviti i brojne hrišćanske zajednice.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Najviši vrh je planina Kurnat as Sauda („Crni rog“) sa visinom od 3088 metara, koja se uzdiže jugoistočno od Tripolija. Zimi (od novembra do aprila) planinski vrhovi su prekriveni snegom. Oni mogu biti poreklo imena, jer laban na aramejskom znači „belo“. Planinski masiv je na severu omeđen rekom al-Nahr al-Kabir ('velika reka') i sa planina Nusirjah u Siriji. Na jugu, reka Al-Kasimjah čini barijeru. Ukupna dužina planinskog venca je 169 km. Širina varira - na severu kod Tripolija široka je 56,5 km; na jugu širina je 9,5 km. Džabal Sanin, koji se nalazi istočno od Bejruta, druga je najviša planina sa 2628 metara. Južno podnožje planina se zove Kouf.[2]

Na istoku, paralelno sa planinom Liban, nalazi se planinski venac Antiliban. Obe planine razdvaja Dolina Beka. Na zapadu planine od mora odvaja uzak priobalni pojas uglavnom manji od 5 km i širine najviše 6,5 km. Planine Libana su uglavnom sastavljene od krečnjaka koji pokazuje karstifikovanje. To je rezultiralo brojnim pećinama kao što je pećina Džeita Groto.

Planine su nekada bile – prema najstarijim pisanim izvorima oko 2600. godine p. do 2. veka p. n. e. poznat u rimsko doba – pokriven hrastovom i borovom šumom. Do danas postoje (veoma mali) ostaci starog libanskog kedra (Kedrus libani).[3] Feničani su koristili šume planine Liban za svoju brodogradnju i trgovali drvetom širom Levanta. Od 1864. do stvaranja moderne Republike Liban, velika oblast planine Liban bila je poluautonomna pokrajina Osmansko carstvo.[4]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Liban na Vikimedijinoj ostavi