Liptovski Mikulaš
| Liptovski Mikulaš Liptovský Mikuláš | |
|---|---|
| Administrativni podaci | |
| Država | |
| Kraj | Žilinski |
| Okrug | Liptovski Mikulaš |
| Regija | Liptov |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — 2024. | 29 860[1] |
| — gustina | 425,90 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 49° 05′ 03″ S; 19° 36′ 08″ I / 49.084167° S; 19.602222° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Aps. visina | 577 m |
| Površina | 70,10[2] km2 |
| Poštanski broj | 031 01 |
| Pozivni broj | +421-44 |
| Registarska oznaka | LM |
| Veb-sajt | |
| www | |
Liptovski Mikulaš (slč. Liptovský Mikuláš изговор: Љиптовски Микулаш, mađ. Liptószentmiklós, nem. Liptau-Sankt-Nikolaus) grad je u Slovačkoj i treći po važnosti grad u Žilinskog kraja.
Liptovski Mikulaš je poznat kao jedan od viših gradova u Slovačkoj, smešten u blizini najpoznatijih zimskih turističkih odredišta na Tatrama.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Liptovski Mikulaš je smešten u severnom delu države. Prestonica države, Bratislava, nalazi se 290 km jugozapadno.
Reljef: Liptovski Mikulaš se razvio u središnjem delu Tatri. Grad je smešten u kotlini reke Vah. Kotlina je sa severa ograđena Visokim Tatrama, sa juga Niskim Tatrama. Nadmorska visina grada je oko 570 m, pa je to jedan od viših gradova u Slovačkoj.
Klima: Klima u Liptovskom Mikulašu je kontinentalna sa oštrijom crtom zbog znatne nadmorske visine i planinske okoline.
Vode: Kroz Liptovski Mikulaš protiče reka Vah, najvažnija reka u celoj državi. Grad se nalazi u gornjem delu njenog toka i reka ga deli na južni i severni deo.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz praistorije. Naselje pod ovim imenom prvi put se spominje u 10. veku. Grad je vekovima bio u sastavu Ugarske. U 19. veku grad postaje jedno od mesta slovačkog narodnog preporoda.
Krajem 1918. g. Liptovski Mikulaš je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja Slovačke grad je postao njeno značajno središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestrukturiranje privrede.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Godina: | 1994. | 2004. | 2014. | 2024. |
|---|---|---|---|---|
| Broj ljudi: | 33 401 | 32 930 | 31 593 | 29 860 |
| Razlika: | -1,41 % | -4,06 % | -5,48 % |
| Godina: | 2023. | 2024. |
|---|---|---|
| Broj ljudi: | 30 040 | 29 860 |
| Razlika: | -0,59 % |
Prema podacima o broju stanovnika iz 2024. godine naselje je imalo 29 860 stanovnika.[4]
Etnička pripadnost
[uredi | uredi izvor]| Etnička pripadnost | Broj | Razlomak |
|---|---|---|
| Slovaci | 27 847 | 91,23 % |
| nepoznato | 2160 | 7,07 % |
| Česi | 555 | 1,81 % |
| Romi | 415 | 1,35 % |
| Ukupno | 30 522 |
Prema popisu iz 2021. u naselju je živelo 30 522 ljudi, od čega su po etničkoj pripadnosti izjasnili: 27 847 kao Slovac, 2160 kao nepoznato, 555 kao Čeh, 415 kao Rom, 110 kao Mađar, 98 kao različite, 67 kao Rusin, 63 kao Rus, 41 kao Poljak, 35 kao Nijemac, 24 kao Moravljan, 22 kao Ukrajinac, 14 kao Grk, 13 kao Englezai, 9 kao Vijetnamac, 9 kao kanađanai, 8 kao Turčin, 8 kao Italijan, 8 kao Austrijan, 7 kao Jevrejin, 7 kao Srb, 6 kao Kinez, 5 kao Francuz, 3 kao Šlezijac, 2 kao Irciac, 2 kao Albanac, 1 kao Hrvat i 1 kao Bugar.
Napomena o stanovništvu Razlika između broja stanovnika gore i u popisu (ovde i dole) je u tome što se broj stanovnika gore uglavnom sastoji od stalnih stanovnika itd.; a popis bi trebalo da naznači mesto gde ljudi zapravo uglavnom žive.
Na primer, student je građanin sela jer tamo ima stalno prebivalište (tamo je živeo kao dete i ima roditelje), ali većinu vremena studira na univerzitetu u gradu.
Religija
[uredi | uredi izvor]| Religija | Broj | Razlomak |
|---|---|---|
| Bez verske pripadnosti | 12 928 | 42,36 % |
| Latinska crkva | 8243 | 27,01 % |
| Slovačka evangelička crkva augzburške veroispovesti | 5793 | 18,98 % |
| Neotkriveno | 2289 | 7,5 % |
| Ukupno | 30 522 |
U godini 2021. je bilo 30 522 ljudi po veroispovesti: 12 928 Bez verske pripadnosti, 8243 Latinska crkva, 5793 Slovačka evangelička crkva augzburške veroispovesti, 2289 Neotkriveno, 259 Jehovini svedoci, 256 Grkokatolicizam, 125 Ad hok pokreti, 109 Drugo, 100 Druge i neodređene hrišćanske crkve, 80 Baptisti, 67 Pravoslavna crkva, 52 Budizam, 49 Hrišćanske crkve u Slovačkoj, 41 Paganizam i duhovnost prirode, 41 Ujedinjena metodistička crkva, 16 Hrišćanska adventistička crkva, 12 Kalvinizam, 12 Islam, 12 Crkva braće, 11 Jevreji, 8 Starokatolička crkva, 8 Čehoslovačka husitska crkva, 6 Hinduizam i 5 Apostolska crkva.
Poznati stanovnici
[uredi | uredi izvor]- Jozef Bohuslav Bela (1832-1876) - slovački pesnik i panslavista, dobrovoljac Drinske divizije Srpske vojske u Srpsko-turskom ratu 1876. godine.
Partnerski gradovi
[uredi | uredi izvor]Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Pešačka Ulica 1. maja
-
Rimokatolička crkva
-
Luteranska crkva
-
Sinagoga
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]”. Statistical Office of the Slovak Republic. 2025-03-31. Pristupljeno 2025-03-31.
- ^ „Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]”. Statistical Office of the Slovak Republic. 2025-03-31. Pristupljeno 2025-03-31.
- ^ a b „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]”. Statistical Office of the Slovak Republic. 2025-03-31. Pristupljeno 2025-03-31.
- ^ „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]”. Statistical Office of the Slovak Republic. 2025-03-31. Pristupljeno 2025-03-31.
- ^ „Population - Basic results”. www.scitanie.sk. Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 2025-11-03.
- ^ „Population - Basic results”. www.scitanie.sk. Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 2025-11-03.
- ^ „Population - Basic results”. www.scitanie.sk. Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 2025-11-03.