Lisa (mitologija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Lisa je u grčkoj mitologiji bila božanstvo, personifikacija besa koji trenutno obuzima ljude, ali ni bogovi nisu bili izuzeti od njenih moći. Takođe, smatralo se da izaziva i ljubavno ludilo. Prema kasnijim predanjima, nju je rodila Niks, oplođena krvlju Urana prolivenom kada ga je kastrirao njegov sin Hron.[1]

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Lisi se pripisuje zasluga u više događaja. Ona je ulila bes Hektoru, pa i samom Apolonu pred Trojom. Takođe, ona je navela Herakla da ubije ženu i decu, prouzrokovala Ijinu pomamu, kao i Orestovu želju za osvetom.[1]

U umetnosti[uredi | uredi izvor]

Lisa je ličnost iz grčkih tragedija. Eshil je navodi kao Dionisovog izaslanika, poslatog da izludi Minijade, a Euripid kao Herinog, kako bi izludela Herakla. Na grčkoj vazi je oslikana kao žena u kratkoj suknji, sa kapom u vidu psa. Ta scena prikazuje kako je Lisa izazvala mahnito ludilo lovačkih pasa kralja Akteona, koji su zbog toga rastrgli svog gospodara.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.
  2. ^ theoi.com: Lyssa, Pristupljeno 11. 4. 2013.