Litvanska Socijalistička Sovjetska Republika

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Litvanska SSR (narandžasto) tokom napredovanja Crvenoarmejaca 1919. godine.

Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika (rus. Литовская Советская Социалистическая Республика; litv. Lietuvos Tarybų Socialistinė Respublika) bila je kratkotrajna sovjetska republika formirana 1918. godine. Postojala je do ujedinjenja sa SSR Belorusijom 1919. u Litvansko-Belorusku SSR, koja je rasformirana iste godine.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Nakon što je Nemačka poražena u Prvom svetskom ratu i postpisala primirje 11. novembra 1918. godine, njene snage su se povukle sa istočnih teritorija, koje su joj pripale Brest-litovskim mirom. Sovjetska Rusija je proglasila Brest-litovski mir ništavnim[1] i ubrzo su snage Crvene armije upostavile vlast na upražnjenim područjima.

S ciljem da prošire svetsku proeltersku revoluciju[2], Crvenoarmejci su nastavili gibanje na zapad i do decembra 1918. stigli u Litvaniju[3]. Dana 8. decembra, litvanski komunisti su proglasili privremenu vladu na čelu s Vincasom Mickevičijusom-Kapsukasom, a 16. decembra proglašena je Litvanska SSR[4]. Kapsukas se godinama borio protiv separatizma, litvanske nezavisnosti i socijalpatriotizma, pa zagovarao je prisajedinjenje Sovjetskoj Rusiji[5]. Crvena armija je postepeno napredovala i 5. januara 1919. godine zauzela glavni grad Vilnjus. Komunisti su do tada kontrolisali dve trećine Litvanije.

Između 8. i 15. februara 1919, litvanska i nemačka paravojska zaustavila je napredovanje Crvene armije. Do kraja februara, Nemci su pokrenuli ofanzivu u Litvaniji i severnoj Letoniji. Kako bi osnažili odbranu, Sovjeti su odlučili da od Litvanske SSR i SSR Belorusije formiraju jaču državnu zajednicu, Litvansko-Belorusku SSR[6]. Međutim, ovo se pokazalo bezuspešnim potezom zbog sve većeg nadiranja poljske vojske tokom Poljsko-sovjetskog rata. Sovjeti su ponovno 1920. godine pokušali da obnove sovjetsku državu u Litvaniji[7], ali su se nakon poraza kod Varšave povukli i priznali njenu nezavisnost.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Langstrom, Tarja (2003). Transformation in Russia and International Law. Martinus Nijhoff Publishers. str. 52. ISBN 978-90-04-13754-7. 
  2. ^ Davies, Norman (1998). Europe: A History. HarperPerennial. str. 934. ISBN 978-0-06-097468-8. 
  3. ^ Ališauskas, Kazys (1953—1966). „Lietuvos kariuomenė (1918–1944)”. Lietuvių enciklopedija. XV. Boston, Massachusetts: Lietuvių enciklopedijos leidykla. LCC 55020366. 
  4. ^ Jurgėla, Constantine R. (1976). Lithuania: The Outpost of Freedom. Valkyrie Press. str. 161–165. ISBN 978-0-912760-17-9. 
  5. ^ White, James D. (1994). „National Communism and World Revolution: The Political Consequences of German Military Withdrawal from the Baltic Area in 1918–19”. Europe–Asia Studies. 8 (46): 1363. ISSN 0966-8136. 
  6. ^ Mawdsley, Evan (2007). The Russian Civil War. Pegasus Books. str. 118. ISBN 978-1-933648-15-6. [mrtva veza]
  7. ^ Eidintas, Alfonsas; Vytautas Žalys, Alfred Erich Senn (1999). Lithuania in European Politics: The Years of the First Republic, 1918–1940 (Paperback izd.). New York: St. Martin's Press. str. 70. ISBN 978-0-312-22458-5. 

Vidi još[uredi | uredi izvor]