Lijepaja
Lijepaja | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Letonija |
Opština | Lijepaja |
Osnovan | 1253. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2016. | 78.144 |
— gustina | 1.293,77 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 56° 30′ 42″ S; 21° 00′ 50″ I / 56.511667° S; 21.013889° I |
Površina | 60,4 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Uldis Sesks |
Veb-sajt | |
liepaja.lv |
Lijepaja (let. Liepāja; rus. Лиепая, ranije Либава, Либау; litv. Liepoja; nem. Libau; polj. Lipawa) je treći po veličini grad u Letoniji, smešten u jugozapadnom delu države. Grad čini i samostalnu gradsku opštinu.
Lijepaja je poznata kao druga po važnosti luka u državi posle Rige, koja se za razliku od nje zimi ne ledi.
Ime grada potiče od letonske reči za lipu.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grad Lijepaja je smešten na jugozapadu Letonije, blizu državne granice sa Litvanijom (30 km). Od glavnog grada Rige grad je udaljen 220 km zapadno.
Reljef: Lijepaja se nalazi u istorijskoj pokrajini Kurlandiji. Grad se obrazovao oko ušća reke Live u Baltičko more. Grad se nalazi u ravničarskom području, na 5-7 metra nadmorske visine.
Klima: U Lijepaji vlada kontinentalna klima.
Vode: Grad Lijepaja se obrazovao oko ušća reke Live u Baltičko more. Reka čini i jezero Lijepaja u zaleđu grada, pa grad istovremeno na moru, reci i jezeru.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje Lijepaje bilo je naseljeno još u vreme praistorije. Današnje naselje pod nemačkim nazivom Lubau osnovali su nemački vitezovi tevtonci 1263. godine. Grad je priključen Državnoj zajednici Poljske i Litvanije 1626. godine. 1795. godine grad zauzima Ruska Imperija i menja naziv u Libava. U 19. veku grad doživljava privredni procvrat.
1920. godine Lijepaja je priključena novoosnovanoj Letoniji. 1940. godine priključena je SSSR-u, ali je uskoro pala u ruke Trećeg rajha (1941-44.). Posle rata grad je bio u sastavu Letonske SSR, da bi se ponovnim uspostavljanjem letonske nezavisnosti 1991. godine našao u granicama Letonije.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Godina |
---|
Stanovništvo |
Sa približno 85 hiljada stanovnika Lijepaja je treći grad po veličini u Letoniji. Međutim, od vremena nezavisnosti (1991. godina) broj stanovnika je osetno opao (1989. - 115 hiljada st.). Razloga za ovo je nekoliko - iseljavanje Rusa i drugim „sovjetskih“ naroda u matice, odlazak mladih u inostrastvo ili Rigu zbog bezperspektivnosti i nezaposlenosti, negativan priraštaj.
Etnički sastav: Matični Letonci čine nešto više od polovine gradskog stanovništva. Nacionalni sastav je sledeći:
Privreda[uredi | uredi izvor]
Liepaja je bila i ostala veoma važna luka u Letoniji, odmah posle Rige. Prednost luke je što nije pod ledom tokom zime (za razliku od riške luke).
Kultura[uredi | uredi izvor]
Sport[uredi | uredi izvor]
U ovom gradu igra FK Lijepaja.
Gradovi pobratimi[uredi | uredi izvor]
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Ruska pravoslavna katedrala
-
Luteranska crkva sv. Ane
-
Gradska pijaca
-
Sovjetski blokovi