Lijepaja

Koordinate: 56° 30′ 42″ S; 21° 00′ 50″ I / 56.511667° S; 21.013889° I / 56.511667; 21.013889
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lijepaja
let. Liepāja, rus. Лиепая
Gradska luka Lijepaje
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Letonija
OpštinaLijepaja
Osnovan1253.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2016.78.144
 — gustina1.293,77 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate56° 30′ 42″ S; 21° 00′ 50″ I / 56.511667° S; 21.013889° I / 56.511667; 21.013889
Površina60,4 km2
Lijepaja na karti Letonije
Lijepaja
Lijepaja
Lijepaja na karti Letonije
Ostali podaci
GradonačelnikUldis Sesks
Veb-sajt
liepaja.lv

Lijepaja (let. Liepāja; rus. Лиепая, ranije Либава, Либау; litv. Liepoja; nem. Libau; polj. Lipawa) je treći po veličini grad u Letoniji, smešten u jugozapadnom delu države. Grad čini i samostalnu gradsku opštinu.

Lijepaja je poznata kao druga po važnosti luka u državi posle Rige, koja se za razliku od nje zimi ne ledi.

Ime grada potiče od letonske reči za lipu.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Lijepaja je smešten na jugozapadu Letonije, blizu državne granice sa Litvanijom (30 km). Od glavnog grada Rige grad je udaljen 220 km zapadno.

Reljef: Lijepaja se nalazi u istorijskoj pokrajini Kurlandiji. Grad se obrazovao oko ušća reke Live u Baltičko more. Grad se nalazi u ravničarskom području, na 5-7 metra nadmorske visine.

Klima: U Lijepaji vlada kontinentalna klima.

Vode: Grad Lijepaja se obrazovao oko ušća reke Live u Baltičko more. Reka čini i jezero Lijepaja u zaleđu grada, pa grad istovremeno na moru, reci i jezeru.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Lijepaje bilo je naseljeno još u vreme praistorije. Današnje naselje pod nemačkim nazivom Lubau osnovali su nemački vitezovi tevtonci 1263. godine. Grad je priključen Državnoj zajednici Poljske i Litvanije 1626. godine. 1795. godine grad zauzima Ruska Imperija i menja naziv u Libava. U 19. veku grad doživljava privredni procvrat.

1920. godine Lijepaja je priključena novoosnovanoj Letoniji. 1940. godine priključena je SSSR-u, ali je uskoro pala u ruke Trećeg rajha (1941-44.). Posle rata grad je bio u sastavu Letonske SSR, da bi se ponovnim uspostavljanjem letonske nezavisnosti 1991. godine našao u granicama Letonije.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Populacija (ist.): Lijepaja
Godina
Stanovništvo
Pogled na grad Lijepaju
Gradska pešačka ulica

Sa približno 85 hiljada stanovnika Lijepaja je treći grad po veličini u Letoniji. Međutim, od vremena nezavisnosti (1991. godina) broj stanovnika je osetno opao (1989. - 115 hiljada st.). Razloga za ovo je nekoliko - iseljavanje Rusa i drugim „sovjetskih“ naroda u matice, odlazak mladih u inostrastvo ili Rigu zbog bezperspektivnosti i nezaposlenosti, negativan priraštaj.

Etnički sastav: Matični Letonci čine nešto više od polovine gradskog stanovništva. Nacionalni sastav je sledeći:

Privreda[uredi | uredi izvor]

Liepaja je bila i ostala veoma važna luka u Letoniji, odmah posle Rige. Prednost luke je što nije pod ledom tokom zime (za razliku od riške luke).

Kultura[uredi | uredi izvor]

Sport[uredi | uredi izvor]

U ovom gradu igra FK Lijepaja.

Gradovi pobratimi[uredi | uredi izvor]

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]