Loznica (Bugarska)

Koordinate: 43° 22′ 01″ S; 26° 36′ 00″ I / 43.367° S; 26.6° I / 43.367; 26.6
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Loznica
bug. Лозница
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastRazgradska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2.333 (2.010 )
 — gustina96 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate43° 22′ 01″ S; 26° 36′ 00″ I / 43.367° S; 26.6° I / 43.367; 26.6
Aps. visina264 m
Površina24,13 km2
Loznica na karti Bugarske
Loznica
Loznica
Loznica na karti Bugarske
Veb-sajt
www.loznitsa.bg

Loznica (bug. Лозница, tur. Kubadın) grad je u Republici Bugarskoj, u severoistočnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Loznica u okviru Razgradske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Loznica se nalazi u severoistočnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 330 km severoistočno, a od oblasnog središta, Razgrada grad je udaljen 20 km južno.

Reljef: Oblast Loznice se nalazi u jugoistočnom obodu Vlaške nizije, koje je brdovito i naziva se Ludogorjem, na približno 260 m nadmorske visine.

Klima: Klima u Loznici je kontinentalna.

Vode: Loznica se nalazi u području sa više manjih vodotoka. Istočno od grada se prostire veštačko jezero.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Loznice je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Loznice je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem. Naselje je zvanično proglašeno gradom 1974. godine.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
1975.1985.1992.2001.
3,8433,9703,0212,758

Po procenama iz 2010. godine Loznica je imala oko 2.300 stanovnika. Većina gradskog stanovništva su Turci, dok su manjina etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je islam, a manjinska pravoslavlje.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]