Luiz Inasio Lula da Silva

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Luiz Inasio Lula da Silva
Zvanična fotografija Luiza Inasia Lule Da Silve
Lični podaci
Datum rođenja(1945-10-27)27. oktobar 1945.(78 god.)
Mesto rođenjaGaranjuns, Brazil
ReligijaKatolik
Profesijaautomehaničar
sindikalni vođa
Porodica
Deca5
Politička karijera
Politička
stranka
Radnička partija (PT)
1. januar 2003 — 1. januar 2011.
PotpredsednikŽoze Alenkar
PrethodnikFernando Kardozo
NaslednikDilma Rusev
Trenutna funkcija
Funkciju obavlja od 1. januara 2023.
PotpredsednikŽeraldo Alkmin
PrethodnikŽair Bolsonaro

Potpis

Luiz Inasio Lula da Silva (port. Luiz Inácio Lula da Silva; Garanjuns, 27. oktobar 1945) je brazilski političar i trenutni predsednik zemlje. Tri puta je neuspešno konkurisao za položaj predsednika, počevši od 1989. godine. Godine 2002. izabran je za predsednika Brazila. Funkciju predsednika preuzeo je 1. januara 2003. godine. Drugi mandat je osvojio na izborima oktobra 2006. godine. Njegov potpredsednik je bio Žoze Alenkar. Nasledila ga je partijska koleginica Dilma Rusef. U trenutku odlaska sa vlasti imao je rekordnu podršku od 80,5%.[1]

U drugom krugu predsedničkih izbora u Brazilu, održanom 30. oktobra 2022, Lula je tesno pobedio predsednika Žaira Bolsonara sa 50,9% izašlih birača prema 49,1%.[2] Svoj treći mandat kao predsednik Brazila je započeo 1. januara 2023. godine.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Nadimak Lula je dobio kao hipokoristik svoga imena Luiz. Kasnije je 1982. godine nadimak zakonski dodao svome imenu. Pod ovim nadimkom je poznat kod većine Brazilaca.

Rođen je kao sedmo od osmoro dece siromašne radničke porodice iz savezne države Pernambuko. Naučio je da piše sa deset godina i napustio je školu posle četiri razreda. Počeo je da radi sa 12 godina kao čistač cipela i ulični prodavac. Promenio je više poslova i postao blizak levičarskom sindikalnom pokretu. Godine 1975. postao je predsednik sindikata metalaca u okolini Sao Paola. Grupa intelektualaca i sindikalnih radnika, uključujući Lulu, je 10. februara 1980. godine osnovala Radničku partiju (Partido dos Trabalhadores). To je bila levičarska stranka osnovana u uslovima vojne diktature. Lula je 1986. godine izabran za poslanika u Nacionalnom kongresu. Godine 1990. odlučio je da se više ne kandiduje za poslanika, već da radi na širenju partije i da se kandiduje na predsedničkim izborima, što je pokušao već 1989. godine.

Pre uspeha na predsedničkim izborima 2002. godine, Lula je bio levičar koji je zagovarao drastičnu reformu brazilskog društva. Od dolaska na vlast njegov politički program je bio mnogo umereniji, odnosno pragmatičniji. To je razočaralo neke od njegovih saboraca. Njegovi najvažniji socijalni programi su „Fome zero“ (program iskorenjivanja gladi) i „Bolsa familija“ (finansijska pomoć za porodice koje školuju i vakcinišu svoju decu). Za vreme prvog Lulinog mandata broj siromašnih u Brazilu je smanjen za 27,7%. Par korupcionaških skandala u Brazilu nisu uticali na njegovu popularnost.

Ekonomija Brazila je za vreme njegovih mandata znatno ojačala svoju izvoznu moć, i od 2003. godine zabeležila je više godina sa suficitom u međunarodnoj trgovini. Suficit je 2004. godine iznosio 29 milijardi dolara.

U međunarodnoj politici Lula ima reputaciju posrednika i pomiritelja. Blizak je sa Kubom i Venecuelom, ali i sa američkim administracijama. Brazil je postao značajan u mirovnim misijama UN, naročito na Haitiju. Brazilski predsednik ima ambiciju da Brazil postane stalni član Saveta bezbednosti.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ G1 – Popularidade de Lula é de 80,5%, aponta pesquisa CNT/Sensus – notícias em Política. G1.globo.com. Pristupljeno 29. 11. 2010.
  2. ^ „Lula, levičar koji je srušio Bolsonara”. rts.rs. 31. oktobar 2022. Pristupljeno 2. novembar 2022. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]