Makce

Koordinate: 44° 34′ 19″ S; 21° 28′ 01″ I / 44.571833° S; 21.466833° I / 44.571833; 21.466833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Makce
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBraničevski
OpštinaVeliko Gradište
Stanovništvo
 — 2011.Pad 820
Geografske karakteristike
Koordinate44° 34′ 19″ S; 21° 28′ 01″ I / 44.571833° S; 21.466833° I / 44.571833; 21.466833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina225 m
Makce na karti Srbije
Makce
Makce
Makce na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj012
Registarska oznakaPO

Makce je naselje u Srbiji u opštini Veliko Gradište u Braničevskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 820 stanovnika.

Prošlost[uredi | uredi izvor]

U mestu je tridesetih godina 19. veka bio paroh, pop Nedeljko Petrović, otac Natalije Petrović Karavelove i Nastasa Petrovića profesora Velike škole u Beogradu i istaknutog javnog i kulturnog radnika.[1]

Makce je čuveno žitarsko selo u plodnom Stigu.[2] Tu se koristi 1888. godine jedna vršaća mašina koju pokreću konji. Meštani su vredni a selo napredno, koje dugi niz godina učestvuje u radu "Srpskog poljoprivrednog društva". Godine 1934. u mestu je podružnica "Srpskog Poljoprivrednog društva" sa 18 članova, a dve godine ranije bilo ih je čak 38.

Selo ima osnovnu školu, u kojoj 1880. godine počinje rad učitelj Đorđe Živković. Damnjan Todorović je postavljen u Makcu 1884. godine. A 1887. godine tu je premešten za učitelja, zastupnik (pripravnik) Milić Popović, iz Petrovca.[3] Godine 1896. tu je četvororazredna škola sa 101 đakom. Milivoje Đorđević je učio seosku decu 1899. godine.

U opštini Češljeborskoj je krajem 19. veka bilo sedam sela. Jedno od njih je Makce sa više od 1.500 stanovnika.[4] U međuvremenu je došlo izraženom voljom meštana do reorganizacije. Godine 1901. u sada vlastitoj opštini Makačkoj je pored sedišta Makca i Doljašnica.[5]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Makce sada živi 793 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,1 godina (42,0 kod muškaraca i 46,1 kod žena). U naselju ima 263 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,71.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[6]
Godina Stanovnika
1948. 1.837
1953. 1.852
1961. 1.805
1971. 1.624
1981. 1.519
1991. 1.282 1.101
2002. 975 1.197
2011. 820
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[7]
Srbi
  
963 98,76%
Rumuni
  
4 0,41%
Vlasi
  
2 0,20%
Hrvati
  
1 0,10%
Ukrajinci
  
1 0,10%
nepoznato
  
1 0,10%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Istorijski časopis", Beograd 16-17/1966-1967. godine
  2. ^ "Težak", Beograd 1886. godine
  3. ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1887. godine
  4. ^ "Nova iskra", Beograd 1899. godine
  5. ^ "Policijski glasnik", Beograd 1901. godine
  6. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  7. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  8. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]