MULTICS

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Малтикс)
MULTICS
Napisan uPL/I, Asembl[1]
Radno stanjeDostupan je zreli, istorijski, emulator
Izvorni modelOtvoren kod
Pušten u
proizvodnju
1969. god.; pre 55 godina (1969)
Dostupan naEngleski
PlatformeGE-645 mejnfrejm, Honeywell 6180 serija mašina
LicencaOriginalno vlasnički,
Licenca za besplatni softver Multiksa od 2007[2][3]
PrethodnikKompatibilan sistem raspodele vremena
NaslednikUnix, GEORGE 3, ICL VME, PRIMOS, Domain/OS, Stratus VOS
Zvanični veb-sajtwww.multicians.org

MULTICS (izgovor: /Малтикс/) je operativni sistem, preteča UNIX-a. Započet 1964. godine, u to vreme doneo je dosta novina, uključujući dinamično vezivanje i hijerarhijski sistem datoteka.[4][5] Bio je izuzetno moćan, i juniks se može smatrati njegovim „pojednostavljenim“ naslednikom.[6] Samo ime juniks je hak reči Multics. Poslednja instalacija Maltiksa „ugašena je 31. oktobra 2000. godine.

Multiks je zamišljen kao komercijalni proizvod za Dženeral Elektrika, a portiran je i za Hanivel, iako ne veoma uspešno. Zbog brojnih novih i vrednih ideja, Multiks je imao značajan uticaj na informatiku uprkos svojih grešaka.[7]

Istorija projekta[uredi | uredi izvor]

Godine 1964, Multiks je prvobitno razvijen za GE-645 mejnfrejm, 36-bitni sistem. GE-jev kompjuterski posao, uključujući Multiks, preuzeo je Hanivel 1970. godine; oko 1973. godine, Multiks je bio podržan na Hanivel 6180 mašinama, što je uključivalo bezbednosna poboljšanja uključujući hardversku podršku za zaštitne prstenove.

Poslednja poznata Multiksova instalacija koja je izvorno radila na Hanivelovom hardveru je ugašena 30. oktobra 2000. u kanadskom Odeljenju za nacionalnu odbranu u Halifaksu, Nova Škotska, Kanada.[8]

Sadašnji status[uredi | uredi izvor]

Godine 2006. Bul HN je objavio izvorni kod za MR12.5, konačno izdanje Multiksa iz 1992, na MIT.[9] Većina sistema je sada dostupna kao slobodni softver sa izuzetkom nekih opcionih delova kao što je TCP/IP.[10]

Godine 2014, Multiks je uspešno pokrenut na sadašnjem hardveru koristeći emulator.[11] Izdanje 1.0 emulatora je sada dostupno.[12] Izdanje 12.6f Multiksa prati izdanje 1.0 emulatora i dodaje nekoliko novih funkcija, uključujući opoziv komandne linije i uređivanje pomoću video sistema.[13]

Komande[uredi | uredi izvor]

Sledi lista programa i komandi[14] za uobičajene računarske zadatke koje podržava Multiks interfejs komandne linije.[15][16]

Retrospektivna zapažanja[uredi | uredi izvor]

Piter H. Sajlus, autor knjige koja pokriva rane godine Juniksa,[17] izneo je jednu poziciju: „Sa Multiksom su pokušali da imaju mnogo raznovrsniji i fleksibilniji operativni sistem, i to nije bilo veoma uspešno“.[18] Ova pozicija je, međutim, široko diskreditovana u računarskoj zajednici, jer se mnoge Multiksove tehničke inovacije koriste u savremenim komercijalnim računarskim sistemima.[7]

Stalno rezidentno jezgro Multiksa, sistema koji je svojevremeno bivao ismejavan kao prevelik i složen, imao je samo 135 KB koda. Poređenja radi, Linuks sistem je 2007. mogao da zauzima i po 18 MB.[19] Prvi MIT GE-645 imao je 512 kiloreči memorije (2 MiB), zaista ogromnu količinu u to vreme, a kernel je koristio samo umereni deo Multiksove glavne memorije.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ R. A. Freiburghouse, "The Multics PL/1 Compiler", General Electric Company, Cambridge, Massachusetts, 1969.
  2. ^ „Multics License (Multics) - Open Source Initiative”. opensource.org. Pristupljeno 11. 4. 2018. 
  3. ^ „Myths about Multics”. www.multicians.org. Pristupljeno 11. 4. 2018. 
  4. ^ Dennis M. Ritchie, "The Evolution of the Unix Time-sharing System", Communications of the ACM, Vol. 17, 1984, pp. 365-375.
  5. ^ Dan Murphy (1996) [1989]. „Origins and Development of TOPS-20”. 
  6. ^ Gregory, Nathan (maj 2018). The Tym Before. Lulu.com. str. 66. ISBN 9781387824755. Pristupljeno 29. 3. 2020. 
  7. ^ a b „Myths about Multics”. www.multicians.org. Pristupljeno 11. 4. 2018. 
  8. ^ „Multics History Dates”. Pristupljeno 2015-09-13. „Shutdown of DND-H (17:08Z 10/30/00) 
  9. ^ Van Vleck, Tom. „Open Source for Multics”. Multicians.org. Pristupljeno 11. 4. 2016. 
  10. ^ Anthony, Charles. „(email) Re: [dps8m-developers] Multiprocessor and/or networked Multics”. Sourceforge.net. Pristupljeno 11. 4. 2016. 
  11. ^ „RingZero - Multics reborn”. WikidotCom. Pristupljeno 11. 4. 2015. 
  12. ^ „Multics Simulator”. Pristupljeno 9. 7. 2017. 
  13. ^ „Installing Multics”. Pristupljeno 19. 5. 2020. 
  14. ^ Honeywell Bull, Inc. (februar 1985). Multics Commands and Active Functions (AG92-06) (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 06. 06. 2022. g. Pristupljeno 10. 1. 2021. 
  15. ^ „Unix and Multics”. 
  16. ^ „Multics Commands”. 
  17. ^ Salus, Peter H. (1994). A quarter century of UNIX (Reprinted with corrections Jan. 1995. izd.). Reading, Mass.: Addison-Wesley Pub. Co. ISBN 978-0-201-54777-1. 
  18. ^ Ward, Mark (20. 8. 2009). „40 years of Unix”. BBC News. Pristupljeno 27. 4. 2010.  Quoting Peter Salus.
  19. ^ Collings, Terry; Wall, Kurt (10. 4. 2007). Red Hat Linux Networking and System Administration (3rd izd.). John Wiley & Sons. str. 668. ISBN 978-0-7645-9949-1. Pristupljeno 4. 2. 2017. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]