Manastir Brezojevica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Manastir Brezojevica
Osnovni podaci
JurisdikcijaSPC
Osnivanje13. vijek
OsnivačVukan Nemanjić
MestoBrezojevica
DržavaCrna Gora

Manastir Brezojevica se nalazi u selu Brezojevica, u blizini Plava, u Crnoj Gori. Pripada Eparhiji budimljansko-nikšićkoj Srpske pravoslavne crkve.[1]

Predanje i prošlost[uredi | uredi izvor]

Posvećen Sv. Trojici, narodno predanje ovaj hram vezuje za rani srednji vijek – doba Nemanjića.

U Plavskoj župi, u selu Brezjevice, na izvoru Lima, tamo gdje rijeka pravi pri izlasku iz jezera ogroman luk podno varoši Plava, na ušću rijeke Komarače u Lim, ispod uzvišenja Gradac, na kome je nekada bio grad i utvrđenje, ispod stijene, nalazi se manastir Svete Trojice. Zapisi kazuju da su dečanski kaluđeri dali nalog jeromonarhu Nestoru i njegovoj bratiji da izgrade ili obnove manastir na izvoru Lim u Plavskoj župi. Na manastiru postoje dva natpisa iz XVI vijeka. Jedan na ulaznim vratima, a drugi u prozor oltara. Nijedan u cjelosti nije očuvan, ali prema njima saznajemo da je manastir podigao, ili obnovio, jeromonah Nestor Dečanski 1567. godine sa svojom bratijom.

Predanje kaže da je manastir Svete Trojice podignut 30 godina prije manastira Visoki Dečani, a da je današnji oblik manastira građen na ruševinama prvobitnog zdanja kojeg su Turci razorili kada su pokorili Plavsku Župu.

Manastir je građen uz pomoć kneza Vukomira Stevanova i Živka Bjelakova iz dinastije Nemanjić, gospodara Plavske Župe. Oni na svetim vodama Lima podigoše Drezgavicu (Brezojevicu crkvu) o čemu postoje zapisi, a Jovan Cvijić iznosi podatak da je manastir sagradio Nestor uz pomoć Velmoža Nemanjića o čemu svjedoči i živopis na oltaru manastira i da je "žrtvenik" obavljen uz pomoć donatora Mari... Marina Marića. Ovaj podatak saopštava i profesor Sreten Petković u radu: "Tragom jedne slikarske grupe iz druge polovine XVI stoleća", "Zbornik Filozofskog fakultete", knjiga VIII , Beograd. str. 541—553. Ovaj živopis navodi Petković, objavljen je, takođe, za vrijeme starca Nestora. U to doba Brezojevički manastir je imao jurizdikciju koja je obuhvatala prostor Plavske Župe do Zlorečice (Dobre rijeke), Čakora i Treskavice iznad Plava, pa do iznad Prokletija.[2]

Manastir je bio zapušten od 1850. godine, a 1912. godine i nakon 1945. godine, nasilno rušen. Nakon ovih brojnih napuštanja, pretvoren je u parohijski grobljanski hram. Prema predanju i nekim zapisima, obnovljen je 1567. godine i danas je kao i u prošlosti centar okupljanja žitelja ne samo ovog dijela sjeverne Crne Gore, nego i šire.. Manastir je zidan u vizantijskom stilu, bez kubeta, te pripada stilu jednobrodnih sakralnih objekata sa pripratom i polukružnom apsidom. Zidovi i priprata hrama bili su ukrašeni živopisom koji je radila ista grupa zoografa koja je živopisala manastir Moraču.

U ratnim vihorima manastir je viša puta paljen i dizan iz pepela, pa su freske uništene, izuzev neznatnih fragmenata. Kao duhovni centar svetosavskog pravoslavllja na ovim prostorima, zbog svog istorijskog i prosvjetnog značaja, manastir privlači pažnju ne samo vjernika-hodočasnika, nego i turista, a postao je i značajan centar saborovanja.

Pretpostavlja se da je nekada bio metoh manastira Visoki Dečani, ili Pećke Patrijaršije.[3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Manastir Brezojevica
  2. ^ [1]
  3. ^ „Manastir Brezojevica na Limu kod Plava”. Arhivirano iz originala 04. 06. 2016. g. Pristupljeno 05. 05. 2017. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Vukić, Predrag (2006). „Pravoslavne eparhije, crkve i manastiri u Crnoj Gori”. Pravoslavlje u Crnoj Gori. Cetinje: Svetigora. str. 87—128. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]