Manastir Vaznesenja Gospodnjeg u Radovićima

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Manastir Vaznesenja Gospodnjeg u Radovićima
Osnovni podaci
JurisdikcijaMitropolija crnogorsko-primorska
Srpska pravoslavna crkva
Osnivanje1796.
MestoRadovići, Krtoli, Luštica
DržavaCrna Gora

Manastir Vaznesenja Gospodnjeg u Radovićima[1] ili Crkva Sv. Spas je ženski srpski pravoslavni manastir Mitropolije crnogorsko-primorske. Nalazi se u naselju Radovići.

Manastirska crkva je građevina sa polukružnom apsidom na istočnoj, oltarskoj strani. Jedini ulaz u hram je na zapadnom zidu. Crkva ima veoma izduženu osnovu. Sazidana je 1796. godine. Iznad vrata su tri zvona na preslicu. U crkvenoj porti je aktivno groblje. Crkva Sv. Spas je saborna krtoljska crkva. Pored crkve, sa istočne strane, je i grobljanska kapela.

Srpske pravoslavne crkve na prostoru Miholjskog zbora su bile najviše na udaru pokatoličavanja. Jedna od tih crakava je i crkva Svetog Jovana, sa ostacima živopisa u romejskom (vizantijskom) stilu i oltara Sv. Jovana. Pavao Butorac je zapisao da je ova crkva 1704. bila zajednička sa Srbima. Tada je biskup Drago konstatovao da su dvije trećine stanovnika sljedbenici srpskoga obreda (Serviani), a trećina Latini. U drugom izvještaju istog biskupa se navdi da su u Krtolima dvije crkve Latinima zajednike sa Srbima, i to jedna na ravnici, Vaznesenja, a druga Usjekovanje glave Sv. Jovana Krstitelja, na brdu. Pošto su u obje crkve, naknadno ugrađeni oltari za katolike, u kutu, po njima nedolično, biskup je od Latina (katolika) tražio da za sebe izgrade posebnu crkvu. Ipak su pravoslavni Srbi sebi podigli novu crkvu Sv. Jovana, a katolici su dobili staru. 4. juna 1718. je Grcima ili Srbima zabranjeno bilo graditi crkve ili manastire, da to ne bi smetalo katolicima. 1783. ova stara crkva Sv. Jovana postaje samo katolička, a do tada je bila zajednička. Zamjena je izvršena za crkvu Sv. Duha, koja je isto bila zajednička, a nakon toga je ustupljena pravoslavnima.[2] Iz navedenoga se vidi da je starija crkva ovoga manastira postojala i u ranijem periodu, početkom 18. vijeka.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]