Marin Bečić
Marin Bečić | |
---|---|
Puno ime | Marin Bečić |
Datum rođenja | 1468. |
Mesto rođenja | Skadar Mletačka republika |
Datum smrti | 1526 |
Mesto smrti | Padova Mletačka republika |
Marin Bečić (ital. Marino Bechichemo; alb. Marin Beçikemi) (Skadar, 1468 — Padova, 1526) bio je mletačko-albanski diplomata, humanista i latinista, katoličke veroispovesti, poreklom iz srpskog primorskog plemena Paštrovići. Veliki deo svog života je proveo u gradovima Breši, Mantovi i Padovi. Svoja dela je pisao uglavnom na latinskom jeziku, a čuvaju se u Mletačkoj biblioteci Marcijana i Vatikanskoj biblioteci.[1]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Mesto Marinovog rođenja nije poznato, ali se pretpostavlja da je rođen u gradu Skadru 1468. godine.[1][2] Porodica je bila diplomatska, srpskog porekla iz susednih Paštrovića iz okoline današnje Budve.[1][3] Njegov otac Marin, bio je diplomata Mletačke republike kod Osmanlija, a deda Petar albanski poslanik u Mlecima.[1] Nakon pada Skadra pod tursku vlast 1477, roditelji mu odlaze u zarobljeništvo, a Marin napušta Skadar i odlazi prvo u Ulcinj, a nakon toga u Brešu u Italiji.[2] Tamo je usavršio latinski i grčki jezik. Kasnije, 1484. godine odlazi u Ulcinj gde se oženio u uglednoj porodici Dabro. 1492. godine, na poziv Veća umoljenih, on odlazi u Dubrovnik. Tamo je bio rektor škole i sprijateljio se sa dubrovačkim pesnikom Ivanom Gučetićem.[1] Nakon četiri godine, napušta Dubrovnik i odlazi u Napulj gde je bio diplomata za Mletke.
Godine 1500, Marin postaje punopravni državljanin Mletačke republike i ubrzo otvara humanističku školu. 1501. godine, prihvatio je da bude katedri u univerzitetu Breši, gde štampa svoja prva značajnija dela, poput zbirke Observationum collectanea in primum Historiae naturali librum (1504–1506). U Mlecima boravi punih 17 godina, a nakon toga odlazi u Padovu gde je bio nastavnik retorike. Računajući na profesuru u Mantovi, napisao je delo koje je predstavljalo pohvalu Mantovskim vladarima i piscima. Takođe, u Mlecima je održao mnoge govore, od kojih su neki i zapisani i odštampani. Njegova dela se čuvaju u Mletačkoj biblioteci Marcijana i u Vatikanskoj biblioteci.[1] Umro je u Padovi, 1526. godine.[2]
Književni rad[uredi | uredi izvor]
Marinov književni opus se sastoji iz različitih književnih dela i govora koji su odštampani. U vreme dok je bio u Breši, sem zbirke spomenute gore, napisao je i druga dela poput Collectanea in Plinium, Artificium Orationum Ciceronis, Centuriae tres Variarum Observationum, Adnotationes Virgilianae, Observationes in Livium et Fabium, Commentarii in Persium i In Libros de Oratore et Rhetoricos Ciceronis.[2] U Breši 1503. godine, štampano mu je delo In Primum Plinii observationum librum collectanea, a 1504. godine, Variarum observationum collectanea.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d đ „BEČIĆ, Marin”. Hrvatski biografski leksikon. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 30. 12. 2017.
- ^ a b v g „BECICHEMO, Marino”. Treccani. Pristupljeno 30. 12. 2017.
- ^ V. Gregović, Đorđe. „O PAŠTROVIĆIMA”. Projekat Rastko. Pristupljeno 30. 12. 2017.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Clough, di Cecil H. (1970). Dizionario Biografico degli Italiani (Volume 7 izd.). Italy: Istituto dell'Enciclopedia Italiana.