Marija Aleksandrovna

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Marija Aleksandrovna
Lični podaci
Datum rođenja(1824-08-08)8. avgust 1824.
Mesto rođenjaDarmštat, Hesen-Darmštat
Datum smrti3. jun 1880.(1880-06-03) (55 god.)
Mesto smrtiSankt Peterburg, Ruska Imperija
Porodica
SupružnikAleksandar II Nikolajevič
PotomstvoGrand Duchess Alexandra Alexandrovna of Russia, Nicholas Alexandrovich, Tsarevich of Russia, Aleksandar III Aleksandrovič, Marija Aleksandrovna, Grand Duke Vladimir Alexandrovich of Russia, Grand Duke Alexei Alexandrovich of Russia, Grand Duke Sergei Alexandrovich of Russia, Grand Duke Paul Alexandrovich of Russia
RoditeljiLudvig II od Hesena i Rajne ili baron Avgust
Vilhelmina Badenska
DinastijaHesen
PrethodnikAleksandra Fjodorovna
NaslednikMarija Fjodorovna (supruga Aleksandra III)

Marija Aleksandrovna (rus. Мари́я Алекса́ндровна; Darmštat, 8. avgust 1824Sankt Peterburg, 3. jun 1880) bila je supruga ruskog imperatora Aleksandra II.

Pre udaje i pravoslavnog krštenja njeno nemačko ime bilo je Marija od Hesena i Rajne (nem. Marie von Hessen und bei Rhein).

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je u Darmštatu, glavnom gradu velikog vojvodstva, kao najmlađa od sedmoro dece Vilhelmine od Badena (1788—1836), supruge velikog vojvode Ludviga II od Hesena i Rajne (1830—1848, *1777). Otac najmlađih četvoro Vilhelminine dece bio je izvesni baron Avgust (engl. Baron Auguste Senarclens de Grancy) koji je dugo godina bio njen ljubavnik, dvoje dece umrlo je u ranom detinjstvu, a ostalih dvoje (Aleksandra i Mariju), Ludvig II je prihvatio i priznao ih za svoju decu, da bi se izbegao skandal.

Kada je mladi ruski carević Aleksandar putovao Evropom 1838. da bi sebi pronašao ženu, zaljubio se u 14-godišnju Mariju. Brak su sklopili 16. aprila 1841, uprkos tome što ona nije imala dovoljno godina. Careva majka je smatrala da godine mogu biti prepreka, ali Aleksandar je insistirao na ženidbi sa Marijom. Posle smrti Aleksandrovog oca Nikolaja I, on je 1855. postao sledeći ruski car Aleksandar II, a Marija je postala carica.

U visokim ruskim krugovima govorilo se da buduća carica nema ukusa ni obrazovanja; da ne ume lepo da se izražava, oblači... Ipak, Marija je dolazila iz druge sredine, bila je mlada i nije se ni moglo očekivati da odmah prihvati i razume ruske običaje, koji su joj do tada bili strani. Surova klima Sankt Peterburga nije odgovarala njenom slabom zdravlju, tako da je imala dosta poteškoća dok se na nju nije navikla. Ali, uprkos tome, postala je majka osmoro dece. Sve trudnoće sa njenim već narušenim zdravljem učinili su da se ne pojavljuje na mnogim svečanostima na kojima je trebalo da se pojavljuje sa carem.

Iako je uvek bio pažljiv prema njoj, Marija je znala da joj je Aleksandar neveran i da voli druge žene. Takođe je znala da je imao troje dece sa svojom ljubavnicom, Katarinom Dolgorukom, a da su ta deca živela pod istim krovom sa njenom — u samom ruskom carskom dvorcu.

Aleksandar je 1855. postao ruski car, a ona je morala da obavlja dužnosti carice, bez obzira da li je bila bolesna ili ne. Zapravo, već tri godine kasnije njihovi bračni odnosi su se pogoršali jer je Marija znala da su njegova osećanja namenjena nekom drugom. Ali, kada je 1865. preminulo njihovo najstarije i omiljeno dete, carević Nikolaj, bio je to najjači udarac za Mariju. Ona se povukla iz javnog ruskog života i nikakva politička pitanja više je nisu doticala. Ipak, sa njom se o svemu moglo pričati. Iako je donela mnogo nemačkih običaja, želela je da upozna sve tradicije — jedino Francusku istinski nije volela. Otuda njena najpoznatija rečenica jeste: „Pričajte mi o svemu, sem o Parizu.“ Bitno je istaći da je sama carica promenila veru čim se udala za Aleksandra. Ali, Marija je ostala upamćena i kao veliki pobornik pravoslavlja uopšte.

Tokom svog bračnog života sa Aleksandrom znala je da njen muž ima ljubavnice i sedmoro vanbračne dece. Marija je umrla 3. juna 1880, a Aleksandar je za manje od mesec dana nakon njene smrti počeo da živi sa svojom ljubavnicom sa kojoj je imao četvoro dece (Katarina Dolgoruka).

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Ludvig VIII od Hesen-Darmštata
 
 
 
 
 
 
 
8. Ludvig IX od Hesen-Darmštata
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
17. Countess Charlotte of Hanau-Lichtenberg, Heiress of Lichtenberg
 
 
 
 
 
 
 
4. Ludvig I, veliki vojvoda od Hesena i Rajne
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
18. Christian III, Count Palatine of Zweibrücken
 
 
 
 
 
 
 
9. Countess Palatine Caroline of Zweibrücken
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
19. Countess Caroline of Nassau-Saarbrücken
 
 
 
 
 
 
 
2. Ludvig II, veliki vojvoda od Hesena i Rajne
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
20. Ludvig VIII od Hesen-Darmštata (= 16)
 
 
 
 
 
 
 
10. Vilhelm od Hesen-Darmštata
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
21. Countess Charlotte of Hanau-Lichtenberg, Heiress of Lichtenberg (= 17)
 
 
 
 
 
 
 
5. Lujza od Hesen-Darmštata
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
22. Count Christian Karl Reinhard of Leiningen-Dachsburg-Falkenburg-Heidesheim
 
 
 
 
 
 
 
11. Princess Louise of Leiningen-Heidesheim
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
23. Countess Catharine Polyxene of Solms-Rödelheim-Assenheim
 
 
 
 
 
 
 
1. Marija Aleksandrovna
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
24. Frederick, Hereditary Prince of Baden-Durlach
 
 
 
 
 
 
 
12. Karl Fridrih, veliki vojvoda od Badena
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
25. Princess Amalia of Nassau-Dietz
 
 
 
 
 
 
 
6. Karl Ludvig od Badena
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
26. Ludvig VIII od Hesen-Darmštata (= 16)
 
 
 
 
 
 
 
13. Karolina Lujza od Hesen-Darmštata
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
27. Countess Charlotte of Hanau-Lichtenberg, Heiress of Lichtenberg (= 17)
 
 
 
 
 
 
 
3. Vilhelmina od Badena
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
28. Ludvig VIII od Hesen-Darmštata (= 16)
 
 
 
 
 
 
 
14. Ludvig IX od Hesen-Darmštata (= 8)
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
29. Countess Charlotte of Hanau-Lichtenberg, Heiress of Lichtenberg (= 17)
 
 
 
 
 
 
 
7. Amalija od Hesen-Darmštata
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
30. Christian III, Count Palatine of Zweibrücken (= 18)
 
 
 
 
 
 
 
15. Countess Palatine Caroline of Zweibrücken (= 9)
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
31. Countess Caroline of Nassau-Saarbrücken (= 19)
 
 
 
 
 
 

Porodica[uredi | uredi izvor]

Supružnik[uredi | uredi izvor]

ime slika datum rođenja datum smrti
Aleksandar II Nikolajevič
29. april 1818. 13. mart 1881.

Deca[uredi | uredi izvor]

ime slika datum rođenja datum smrti supružnik
Aleksandra Aleksandrovna
30. avgust 1842. 10. jul 1849. umrla u detinjstvu od meningitisa
Nikolaj Aleksandrovič
20. septembar 1843. 24. april 1865. umro u mladosti od meningitisa
Aleksandar III Aleksandrovič
10. mart 1845. 20. oktobar 1894. Marija Fjodorovna
Vladimir Aleksandrovič
22. april 1847. 17. februar 1909. Marija od Meklenburg-Šverina
Aleksej Aleksandrovič
14. januar 1850. 14. novembar 1908. Aleksandra Žukovskaja, nisu se venčali; imali sina;
Marija Aleksandrovna
17. oktobar 1853. 24. oktobar 1920. Alfred od Saksen-Koburga i Gote
Sergej Aleksandrovič
11. maj 1857. 17. februar 1905. Elizabeta od Hesena i Rajne
Pavle Aleksandrovič
3. oktobar 1860. 30. januar 1919. Aleksandra od Grčke i Danske

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]