Marija od Monpeljea

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Marija od Monpeljea
Lični podaci
Datum rođenja1182
Mesto rođenjaMonpelje,
Datum smrti21. april 1213.(1213-04-21) (30/31 god.)
Mesto smrtiRim,
Porodica
SupružnikPetar II Aragonski, Raymond Geoffrey of Marseille, Bernard IV of Comminges
PotomstvoĐaume I od Aragona
RoditeljiViljem VIII od Monpeljea
Evdokija Komnin
DinastijaGuilhelmids
PrethodnikViljem IX od Monpeljea
NaslednikĐaume I od Aragona

Marija od Monpeljea (Monpelje, 1182 - Rim, 21. april 1213) je bila supruga Petra II Aragonskog. Bila je kćerka Viljema VIII od Monpeljea i Evdokije Komnin.

Mariju (1182. - 21. april 1213.) od kuće Barselone, titule koje je nosila su: gospođa od Monpeljea, titula koju je nasledila od oca Viljema VIII, gospodara od Monpeljea a potom vikontesa od Marseja, titula koju je nosila po stupanju u prvi brak, grofica od Početka, titula koju je nosila po stupanju u drugi brak, i kraljica Aragona, titula koju je nosila po stupanju u treći brak. Pošto je njena majka bila član dinastije Komnin, unuka cara Jovana II Komnina, kasniji kraljevi Aragona bili su potomci ovog rimskog cara.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Bila je prvo dete Vilijama VIII, gospodara Monpeljea (dinastija Gilhelma) i Evdokije Komnin, kćerke Isaka (sina Jovana II, cara Rimljana).

Bračnim ugovorom njenih roditelja bilo je predviđeno da će vlasništvo nad Monpeljeom naslediti njihovo prvo dete, dečak ili devojčica. Tako je Marija po rođenju postala naslednica Monpeljea. U aprilu 1187. Vilijam VIII je oterao Evdokiju i oženio se Agnezom, rođakom kraljeva Aragona. Imali su šest sinova i dve ćerke; Evdokija je bila zatvorena u manastiru u Arijanu kao benediktinka. Međutim, drugi brak je proglašen nevažećim i deca iz njega su smatrana vanbračnom. Tako je Marija ostala neprikosnoveni naslednik.

Prvo se udala za Rejmonda-Godfrija II vikonta od Marseja, zvanog Baral 1192. godine (ili nešto ranije), ali je krajem te godine ostala udovica. Njen drugi brak u decembru 1197. bio je sa Bernardom IV grofom Komingesa. Nakon insistiranja njenog oca, odrekla se prava nasledstva u korist Vilijama IX, svog polubrata i Agnezinog prvog sina.

Iz braka sa Bernardom IV, Marija je imala ćerke Matildu i Petronilu. Ali Bernard IV je imao još dve žene u isto vreme i postao je ozloglašen kao poligamista. Brak je konačno poništen na insistiranje Marije (ili Petra II Aragonskog) 1201. U međuvremenu je njen otac javno priznao Vilijama (IX) kao naslednika, on je umro 1202. Vilijam IX je tada preuzeo kontrolu nad gradom, ali je Marija potvrdila svoje pravo . 15. juna 1204. udala se po treći put za Petra II od Aragona; zbog pobune protiv Vilijama IX, Marija je priznata kao dama od Monpeljea.

Iz braka sa Petrom II imala je dvoje dece, Sanču (um. 1205, godinu dana) i Đaumea I Osvajača, kralja Aragona (rođen 1208). Kralj Petar II je odmah pokušao da se razvede od nje, nadajući se da će oženiti Mariju od Momfere, ćerku Izabele I Jerusalimske, i zadržati Monpelje za sebe. Marija je svoje poslednje godine provela boreći se protiv političkih i bračnih manevara. Konačno, papa Inoćentije III odlučio je u njenu korist, odbijajući da izda razvod. Marija je umrla u Rimu 21. aprila 1213, na povratku, a Petar II pet meseci kasnije, u bici kod Murea, 14. septembra 1213. Njihovo jedino preživelo dete,Đaume I, nasledio ih je u Aragonu i Monpeljeu.

Porodica[uredi | uredi izvor]

Udala se 1192. (ili neposredno pre) za prvog Vikonta Rejmonda Godfrija II od Marseja; nisu imali dece. Rejmond Godfri II je umro krajem te godine.

Godine 1197. sklopila je drugi brak sa Bernardom IV grofom Početkom i imala decu:

  • Matilda, udata za vikonta od La Barta.
  • Petronila, udata za grofa od Astaraka

Bernard IV je uzeo još dve žene u isto vreme, postavši poligamista. Na Marijino (ili Petra II) insistiranje brak je poništen.

1204. udala se po treći put za Petra II od Aragona (iz kuće Barselone) i dobila dete

  • Đaume I 1208-1276, kralj Aragona, Valensije, Majorke i gospodar Monpeljea.

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Guillaume de Puylaurens, Chronique 1145-1275 ed. and tr. Jean Duvernoy. . Paris: CNRS. 1976. pp. 62–3. 

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Viljem V od Monpeljea
 
 
 
 
 
 
 
8. Viljem VI od Monpeljea
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
17. Ermensenda of Mauguio
 
 
 
 
 
 
 
4. Viljem VII od Monpeljea
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
18. probably Boniface del Vasto
 
 
 
 
 
 
 
9. Sibylla
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
19. probably Agnes of Vermandois
 
 
 
 
 
 
 
2. Viljem VIII od Monpeljea
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
20. Odo I od Burgundije
 
 
 
 
 
 
 
10. Igo II od Burgundije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
21. Sibila Burgundijska
 
 
 
 
 
 
 
5. Matilda od Burgundije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
22. Gauthier, Count of Mayenne
 
 
 
 
 
 
 
11. Matilda of Mayenne
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
23. Adelina of Presles
 
 
 
 
 
 
 
1. Marija od Monpeljea
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
24. Aleksije I Komnin
 
 
 
 
 
 
 
12. Jovan II Komnin
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
25. Irina Dukina
 
 
 
 
 
 
 
6. Isak Komnin
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
26. Ladislav I Sveti
 
 
 
 
 
 
 
13. Piroška Ugarska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
27. Adelaida Švapska
 
 
 
 
 
 
 
3. Evdokija Komnin
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
7. Irina Sinadina