Mari Žil Sezar Savinji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mari Žil Sezar Savinji
Savinjijev grob u Francuskoj
Lični podaci
Datum rođenja(1777-04-05)5. april 1777.
Mesto rođenjaProvins, Francuska
Datum smrti5. oktobar 1851.(1851-10-05) (74 god.)
Mesto smrtiSen-Sir-l’Ekol, Francuska

Mari Žil Sezar Savinji (franc. Marie Jules César Lelorgne de Savigny; Provins, 5. april 1777Sen-Sir-l’Ekol, 5. oktobar 1851) je bio francuski zoolog, član Francuske akademije nauka (franc. Académie des sciences).

U biologiji standardna autorska skraćenica Savigny stoji u nomenklaturi botaničkih i drugih naziva.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Savinji je rođen u francuskom gradu Provins u pokrajini Sena i Marna. Sa 16 godina odlazi u Pariz da nastavi školovanje. Pošto ga je zanimala botanika, počeo je da radi u Francuskom Prirodnjačkom muzeju (franc. Muséum national d'histoire naturelle) pod mentorstvom poznatih biologa Lamarka i Kivjea. Oni su caru Napoleonu savetovali da tada 21-godišnji Savinji bude u njegovoj pranji tokom pohoda, da bi se upotpunilo i naučnim radom. Tako je Savinji 1798. u pratnji Napoleona putovao u Egipat, tokom carevog pohoda na Egipat i Siriju, koristeći tu priliku kao naučnu ekspediciju. Dobija zadatak da studira beskičmenjake, dok je njegov kolega Etjen Žofrua Sent-Iler (franc. Étienne Geoffroy Saint-Hilaire) proučavao kičmenjake.

Po povratku u Pariz 1802. godine započinje obradu velike kolekcije iz Egipta, sa velikim brojem rukopisa i izradom mnogih tabli sa crtežima. Naučne sažetke sa tog putovanja pod naslovom Description de l'Égypte izdao je 1809. i prošireno 1822. godine. Ha osnovu istog proučavanja 1805. izdaje rad pod naslovom "Prirodnjačka i mitološka istorija ptice ibis" (franc. Histoire naturelle et mythologique de l'ibis).[2]

Pisao je i mnoge druge radove o fauni Sredozemnog i Crvenog mora. Poznat je i njegov rad na polju proučavanja insekata.[3]

Stranica Savinjijeve knjige sa crtežom raka

Kao botaničar prvi je opisao rod Bruguiera (Savigny in Lam. 1798)[4] kao i mnoštvo biljnih vrsta.

Nemilim tekom događaja do 1817. Savinjijev vid se pogoršava, tako da sve manje uspeva da radi. Između 1816. i 1820. ipak izdaje važno delo Seđanja na životinje bez kičme (franc. Mémoires sur les animaux sans vertèbres). Iako nastavlja da radi i nakon 1822. vid ne prestaje da mu se kvari, tako da do 1824. praktički oslepljuje, u pratnji teških "optičkih halucinacija". Viktor Oduen ponudio je da završi njegovo započeto delo, ali Savinji ne pristaje na koautorstvo, zbog velikog broja originalnih crteža koje je do tada uradio. Postaje član Francuske akademije nauka 30. jula 1821. godine.

Neke od vrsta i rodova nazvanih po Savinjiju[uredi | uredi izvor]

  • Tethyum savignyi
  • Trididemnum savignii (Herdman, 1886)
  • Sepia savignyi (H. de Blainville, 1827)
  • Mitra savignyi (Payraudeau, 1826)
  • Anachis savignyi (Moazzo, 1939)
  • Ophiactis savignyi (J. Müller & Troschel, 1842; Ljungman, 1867)
  • Siderastrea savignyana (H. Milne Edwards & Haime, 1850)
  • Microcosmus savignyi (Monniot, 1962)
  • Dynamenella savignii (H. Milne Edwards, 1840)
  • Leptochelia savignyi (Krøyer, 1842)
  • Savignya (DC, 1821).[5]
  • Savignyella (Levinsen, 1909)
  • Planaxis savignyi (Deshayes, 1844)
  • Vexillum savignyi (Payraudeau, 1826)
  • Diadema savignyi (Michelin, 1845)
  • Thais savignyi (Deshayes, 1844)
  • Goniopora savignyi (Dana, 1846)
  • Loimia savignyi (M'Intosh, 1885)
  • Ciona savignyi Herdman, 1882
  • Hyla savignyi Audouin, 1827
  • Acanthodactylus savignyi (Audouin, 1809)[6]
  • Trapelus savignii (A.M.C. Duméril & Bibron, 1837)[6]

Odabrana dela[uredi | uredi izvor]

  • Iconographie des crustacés et des arachnides de l'Égypte‎ (1805)
  • Mémoires sur les animaux sans vertèbres (1816)
  • Systèmes de diverses classes d'animaux sans vertèbres‎ (1820)

Референце[uredi | uredi izvor]

  1. ^ IPNI - Savigny
  2. ^ Works by Jules-César Savigny WorldCat Identities
  3. ^ The Anatomy of the Mouth-parts and of the Sucking Apparatus of Some Diptera by George Dimmock
  4. ^ Bruguiera Savigny in Lamarck, 1798 GBIF
  5. ^ BHL Taxonomic literature: a selective guide to botanical publications
  6. ^ а б Beolens, Bo; Watkins, Michael; Grayson, Michael . The Eponym Dictionary of Reptiles. Baltimore: Johns Hopkins University Press. xiii + 296 pp. 2011. ISBN 978-1-4214-0135-5. ("Savignyi". str. 233-234).

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]