Markovićevo
Markovićevo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Južnobanatski |
Opština | Plandište |
Stanovništvo | |
— 2011. | 160 |
— gustina | 21/km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 19′ 09″ S; 21° 01′ 49″ I / 45.319136° S; 21.030352° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 74 m |
Površina | 7,6 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 26373 |
Pozivni broj | 013 |
Registarska oznaka | VŠ |
Markovićevo je naselje u opštini Plandište, u Južnobanatskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 160 stanovnika.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Markovićevo tokom svoje istorije više puta je menjalo svoje ime:
Godine 1800. dobio je zagrebački biskup u zamenu za hrvatsko dobro krivobaračko poljsko dobro, koje je odmah podeljeno hrvatskim feudalcima, a najveći deo baronu Bedekoviću. Na tom poljskom dobru je baron Bedaković 1843. godine naselio 79 mađarskih katoličkih porodica iz Sajana i Bikača i osnovao Ujfolu. Ova nova kolonija je 1843. godine imala 352 stanovnika, 1846. 390, 1847 — 333, a bogomoljom je pripadala velikogajskoj parohiji. Godine 1848. uništena je kolonija, a izbeglo stanovništvo se vratilo tek 1850. godine. Od tada se Mađarima pridružuju i nemački kolonisti.[1]
Godine 1921. popisano je 637 stanovnika od kojih je bilo: Mađara 427, Nemaca 195, Srba 13, a Rumuna 3.[2]
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Markovićevo živi 177 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 46,2 godina (41,5 kod muškaraca i 51,1 kod žena). U naselju ima 91 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,37 (popis 2002).
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 1 | 5 | ||
75—79 | 5 | 7 | ||
70—74 | 13 | 13 | ||
65—69 | 10 | 13 | ||
60—64 | 6 | 6 | ||
55—59 | 3 | 12 | ||
50—54 | 5 | 9 | ||
45—49 | 9 | 6 | ||
40—44 | 4 | 2 | ||
35—39 | 7 | 6 | ||
30—34 | 7 | 5 | ||
25—29 | 4 | 7 | ||
20—24 | 6 | 2 | ||
15—19 | 8 | 3 | ||
10—14 | 12 | 1 | ||
5—9 | 4 | 4 | ||
0—4 | 6 | 5 | ||
Prosek : | 41,5 | 51,1 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 88 | 23 | 55 | 7 | 3 | 0 |
Ženski | 96 | 14 | 52 | 28 | 2 | 0 |
UKUPNO | 184 | 37 | 107 | 35 | 5 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 47 | 24 | 0 | 0 | 12 |
Ženski | 32 | 15 | 0 | 0 | 13 |
UKUPNO | 79 | 39 | 0 | 0 | 25 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 0 | 2 | 1 | 4 |
Ženski | 0 | 0 | 1 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 3 | 1 | 4 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 3 | 0 | 1 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 3 |
UKUPNO | 0 | 0 | 3 | 0 | 4 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 0 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Letopis Opština u južnom Banatu: Banatska mesta i običaji Marina M.(Beč 1999). :
- ^ Milekerovi letopisi Opština u južnom Banatu Feliks Mileker. ISBN 978-86-85075-04-9.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.