Markovićevo

Koordinate: 45° 19′ 09″ S; 21° 01′ 49″ I / 45.319136° S; 21.030352° I / 45.319136; 21.030352
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Markovićevo
Kapela svete Ekaterine Aleksandrijske (1977)
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugJužnobanatski
OpštinaPlandište
Stanovništvo
 — 2011.Pad 160
 — gustina21/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 19′ 09″ S; 21° 01′ 49″ I / 45.319136° S; 21.030352° I / 45.319136; 21.030352
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina74 m
Površina7,6 km2
Markovićevo na karti Srbije
Markovićevo
Markovićevo
Markovićevo na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj26373
Pozivni broj013
Registarska oznaka

Markovićevo je naselje u opštini Plandište, u Južnobanatskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 160 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Markovićevo tokom svoje istorije više puta je menjalo svoje ime:

Godine 1800. dobio je zagrebački biskup u zamenu za hrvatsko dobro krivobaračko poljsko dobro, koje je odmah podeljeno hrvatskim feudalcima, a najveći deo baronu Bedekoviću. Na tom poljskom dobru je baron Bedaković 1843. godine naselio 79 mađarskih katoličkih porodica iz Sajana i Bikača i osnovao Ujfolu. Ova nova kolonija je 1843. godine imala 352 stanovnika, 1846. 390, 1847 — 333, a bogomoljom je pripadala velikogajskoj parohiji. Godine 1848. uništena je kolonija, a izbeglo stanovništvo se vratilo tek 1850. godine. Od tada se Mađarima pridružuju i nemački kolonisti.[1]

Godine 1921. popisano je 637 stanovnika od kojih je bilo: Mađara 427, Nemaca 195, Srba 13, a Rumuna 3.[2]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Markovićevo živi 177 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 46,2 godina (41,5 kod muškaraca i 51,1 kod žena). U naselju ima 91 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,37 (popis 2002).

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 617
1953. 605
1961. 505
1971. 420
1981. 310
1991. 239 230
2002. 216 237
2011. 160
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
152 70,37%
Mađari
  
46 21,29%
Hrvati
  
8 3,70%
Slovaci
  
3 1,38%
Makedonci
  
1 0,46%
Bugari
  
1 0,46%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Letopis Opština u južnom Banatu: Banatska mesta i običaji Marina M.(Beč 1999). :
  2. ^ Milekerovi letopisi Opština u južnom Banatu Feliks Mileker. ISBN 978-86-85075-04-9.
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]