Marsilea

Marsilea
	Marsilea villosa
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae
Kladus:	Tracheophytes
Klasa:	Polypodiopsida
Red:	Salviniales
Porodica:	Marsileaceae
Rod:	Marsilea; Linnaeus.
Vrste
	Spisak Marsilea aegyptica Willd.; Marsilea ancyclopoda A.Braun; Marsilea apposita Launert; Marsilea burchellii A.Braun; Marsilea capensis A.Braun; Marsilea coromandelina Willd.; Marsilea crenata C.Presl; Marsilea crotophora D.M. Johnson; Marsilea deflexa A.Braun; Marsilea distorta A.Braun; Marsilea ephippiocarpa Alston; Marsilea farinosa Launert; Marsilea fenestrata Launert; Marsilea hirsuta R. Br.; Marsilea macrocarpa C.Presl; Marsilea macropoda Engelm. ex A. Braun; Marsilea minuta L.; Marsilea mollis B.L. Rob. & Fernald; Marsilea nubica A.Braun; Marsilea oligospora Goodd.; Marsilea quadrifolia L.; Marsilea schelpeana Launert; Marsilea unicornis Launert; Marsilea vera Launert; Marsilea vestita Hook. & Grev.; Marsilea villifolia Brem. & Oberm. ex Alston & Schelpe; Marsilea villosa Kaulf.; ;
Sinonimi
	Lemma Juss. ex Adans.; Spheroidea Dulac; Zaluzianskia Neck.

Marsilea (lat. Marsilea) je rod od približno 65 vrsta vodenih paprati iz porodice Marsileaceae. Ime je dobila u čast italijanskog prirodnjaka Luiđija Ferdinanda Marsilija (1656–1730)^[3].

Ove male biljke su neobičnog izgleda i ne podsećaju na obične paprati. Uobičajeni nazivi su vodena detelina ili detelina sa četiri lista, jer listovi sa dugim peteljkama imaju četiri režnja nalik detelini i nalaze se ili iznad vode ili su potopljeni.

sporocarps nekih australijskih vrsta su vrlo otporni na sušu, preživevši i do 100 godina u suvim uslovima. Pri vlaženju, želatinozna unutrašnjost sporokarpa nabrekne, cepa ga i oslobađa masu nalik crvu koja nosi sori^[a], što na kraju dovodi do klijanja spora i oplodnje.

Korišćenje[uredi | uredi izvor]

Kao hrana[uredi | uredi izvor]

Sporokarpi nekih australijskih vrsta poput Marsilea drummondii su jestivi i jeli su ih Aboridžini i rani beli doseljenici, koji su ih znali pod imenom ngardu ili nardoo . Delovi Marsilea drummondii sadrže enzim koji uništava tiamin (vitamin B₁), što dovodi do oštećenja mozga kod ovaca i konja. Tokom poplava u slivu reke Gvidir 2.200 ovaca je uginulo nakon što su jele nardoo. Tri četvrtine pogođenih ovaca reagovalo je na injekcije tiamina^[5]. Nedostatak tiamina zbog pogrešno pripremljenog nardoa verovatno je rezultirao glađu i smrću ekspedicije Burkea i Villsa^[6]^[7].

Listovi Marsilea crenata deo su istočnojavanske kuhinje Indonezije, posebno u gradu Surabaja . Zove se Pecel detelina i služi se sa začinjenim percel sosom od kikirikija i slatkog krompira.

Kao ukrasi[uredi | uredi izvor]

Nekoliko vrsta iz rodova, poput Marsilea crenata, Marsilea ekarata, Marsilea hirsuta i Marsilea quadrifovila, gaji se u akvarijumima .

Vrste[uredi | uredi izvor]

Marsilea aegyptica Willd.^[1]
Marsilea ancyclopoda A.Braun – tropska vodena detelina^[1]
Marsilea apposita Launert^[1]
Marsilea burchellii A.Braun^[1]
Marsilea capensis A.Braun^[1]
Marsilea coromandelina Willd.^[1]
Marsilea crenata C.Presl^[8]^[1]
Marsilea crotophora D.M. Johnson^[1]
Marsilea deflexa A.Braun^[1]
Marsilea distorta A.Braun^[1]
Marsilea drummondii A.Braun^[8]
Marsilea ephippiocarpa Alston^[1]
Marsilea farinosa Launert^[1]
Marsilea fenestrata Launert^[1]
Marsilea hirsuta R. Br.^[1]
Marsilea macrocarpa C.Presl^[1]
Marsilea macropoda Engelm. ex A.Braun^[1]
Marsilea minuta Linnaeus – Patuljasta vodena detelina^[8]^[1]
Marsilea mollis B.L. Rob. & Fernald^[1]
Marsilea mutica Mett.^[8]
Marsilea nubica A.Braun^[1]
Marsilea oligospora Goodd.^[1]
Marsilea quadrifolia Linnaeus – Evropska vodena detelina^[8]^[1]
Marsilea schelpeana Launert^[1]
Marsilea unicornis Launert^[1]
Marsilea vera Launert^[1]
Marsilea vestita Hook. & Grev. – Dlakava vodena detelina^[8]^[1]
Marsilea villifolia Brem. & Oberm. ex Alston & Schelpe^[1]
Marsilea villosa Kaulf. – ʻIhiʻihi (Havaji)^[8]^[1]

Nekada smešteno ovde[uredi | uredi izvor]

Salvinia natans ( Linnaeus) Sve. (kao M. natans Linnaeus ) ^[8]

Taksonomija[uredi | uredi izvor]

Molekularna filogenetska analiza roda Marsilea pokazuje sledeće genetsko stablo^[9]. Ovo stavlo ukazuje da je M. crenata ista vrsta (ili podvrsta) vrste M. minuta, a možda i M. fadeniana. Pored toga, ova analiza je u suprotnosti sa izveštajima^[10] da je M. policarpa sinonim za M. minuta

Grupa II

Podgrupa Makrokarpa

	M. schelpiana

	M. vera

	M. villifolia

Podgrupa Nubica

	M. nubica (Bocvana)

	M. nubica (Nigerija)

Podgrupa Kapensis

	M. capensis

	M. gibba

M. distorta

Podgrupa Marsilea

	M. angustifolia

	M. drummondii

M. minuta‑M. crenata‑M. fadeniana complex

	M. crenata (Indonezija)

	M. crenata (Tajland)

M. minuta (Indija)

M. minuta (Mjanmar)

M. minuta (Afrika)

Podgrupa nodorhizae

	M. nashii (Ostrvo Grand Turk)

	M. nashii (Antili)

	M. oligospora

	M. vestita

M. villosa

M. mollis

Grupa I

Klemisova podgrupa

	M. crotophora

	M. polycarpa

Podgrupa Mutica

M. mutica

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Bušov hleb

Napomene[uredi | uredi izvor]

^ Sorus (mn. Sori) je skup sporangija (struktura koje proizvode i sadrže spore) u papratima i gljivama. Ova nova latinska reč je iz starogrčkog σωρος (soros 'stog, gomila, gomila').

Reference[uredi | uredi izvor]

^ ^a ^b ^v ^g ^d ^đ ^e ^ž ^z ⁱ ^j ^k ^l ^lj ^m ⁿ ^nj ^o ^p ^r ^s ^t ^ć ^u ^f ^h ^c ^č „Marsilea — The Plant List”. The Plant List (na jeziku: engleski). 2012. Arhivirano iz originala 06. 08. 2017. g. Pristupljeno 31. 8. 2017.
^ „Genus: Marsilea L.”. Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. 5. 10. 2007. Arhivirano iz originala 7. 10. 2012. g. Pristupljeno 13. 7. 2010.
^ „Marsilea Linnaeus, Sp. Pl. 2: 1099. 1753; Gen. Pl. ed. 5, 485, 1754.”. Flora of North America. eFloras.org. Pristupljeno 14. 4. 2013.
^ Schaefer, Hanno; Mark A Carine; Fred J Rumsey (October—December 2011). „From European priority species to invasive weed: Marsilea azorica is a misidentified alien”. Systematic Botany. 36: 845—853. doi:10.1600/036364411X604868. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date= (pomoć)
^ Watt, Bruce, Managing the land – Toxic Plants, Pro Grazier, Winter, 2009, MLA
^ Chaffey, Calder (jun 2002). „A Fern which Changed Australian History”. Australian Plants Online. Association of Societies for Growing Australian Plants. Arhivirano iz originala 1. 2. 2014. g. Pristupljeno 14. 4. 2013.
^ Phoenix, Dave (2011). „Did Burke and Wills die because they ate nardoo?”. State Library of Victoria: The Burke & Wills research gateway.
^ ^a ^b ^v ^g ^d ^đ ^e ^ž „GRIN Species of Marsilea”. Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. Pristupljeno 31. 8. 2017.
^ Nagalingum, Nathalie S.; Schneider, Harald; Pryer, Kathleen M. (2007). „Molecular Phylogenetic Relationships and Morphological Evolution in the Heterosporous Fern Genus Marsilea”. Systematic Botany (na jeziku: engleski). 32 (1): 16—25. ISSN 1548-2324. doi:10.1600/036364407780360256.
^ Tropicos.org. Missouri Botanical Garden. 25 Sep 2017 http://www.tropicos.org/Name/26602149

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mabberley, D.J. (1997). The Plant-Book. Cambridge University Press.
Edmund Russow: Histologie und Entwicklungsgeschichte der Sporenfrucht von Marsilia. Dissertation. Dorpat 1871 (PDF)
Johnson 1986 Systematics of the New World species of Marsilea. Syst. Bot. Monog. 11:1–87.
World species list for Marsilea
„Marsilea”. Integrated Taxonomic Information System. Pristupljeno 12. 5. 2010.

[Сори-4] Sorus (mn. Sori) je skup sporangija (struktura koje proizvode i sadrže spore) u papratima i gljivama. Ova nova latinska reč je iz starogrčkog σωρος (soros 'stog, gomila, gomila').

[tpl-1] v ^g ^d ^đ ^e ^ž ^z ⁱ ^j ^k ^l ^lj ^m ⁿ ^nj ^o ^p ^r ^s ^t ^ć ^u ^f ^h ^c ^č „Marsilea — The Plant List”. The Plant List (na jeziku: engleski). 2012. Arhivirano iz originala 06. 08. 2017. g. Pristupljeno 31. 8. 2017.

[GRIN-2] „Genus: Marsilea L.”. Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. 5. 10. 2007. Arhivirano iz originala 7. 10. 2012. g. Pristupljeno 13. 7. 2010.

[3] „Marsilea Linnaeus, Sp. Pl. 2: 1099. 1753; Gen. Pl. ed. 5, 485, 1754.”. Flora of North America. eFloras.org. Pristupljeno 14. 4. 2013.

[5] Schaefer, Hanno; Mark A Carine; Fred J Rumsey (October—December 2011). „From European priority species to invasive weed: Marsilea azorica is a misidentified alien”. Systematic Botany. 36: 845—853. doi:10.1600/036364411X604868. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date= (pomoć)

[6] Watt, Bruce, Managing the land – Toxic Plants, Pro Grazier, Winter, 2009, MLA

[7] Chaffey, Calder (jun 2002). „A Fern which Changed Australian History”. Australian Plants Online. Association of Societies for Growing Australian Plants. Arhivirano iz originala 1. 2. 2014. g. Pristupljeno 14. 4. 2013.

[8] Phoenix, Dave (2011). „Did Burke and Wills die because they ate nardoo?”. State Library of Victoria: The Burke & Wills research gateway.

[GRINSpecies-9] v ^g ^d ^đ ^e ^ž „GRIN Species of Marsilea”. Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. Pristupljeno 31. 8. 2017.

[Nagalingum-10] Nagalingum, Nathalie S.; Schneider, Harald; Pryer, Kathleen M. (2007). „Molecular Phylogenetic Relationships and Morphological Evolution in the Heterosporous Fern Genus Marsilea”. Systematic Botany (na jeziku: engleski). 32 (1): 16—25. ISSN 1548-2324. doi:10.1600/036364407780360256.

[Trop-11] Tropicos.org. Missouri Botanical Garden. 25 Sep 2017 http://www.tropicos.org/Name/26602149

[1]

[2]

[3]

[a]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

Normativna kontrola
Državne	Nemačka Izrael Sjedinjene Države
Ostale	Enciklopedija Britanika