Martolozi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crtež iz 19. veka

Martolozi su nekadašnja vizantijska institucija koju su Turci preuzeli. Od Mehmeda Osvajača pojavljuju se i na prostorima Srbije.

Zadaci su im bili uhođenje i upadi u neprijateljsku pograničnu teritoriju. Zadržavaju sav plen osim 1/4 koju daju begu. Vrlo su važni kao posada u tvrđavama. Oni koji se nalaze u unutrašnjosti obavljaju policijsku službu – zaduženi su za održavanje reda, te su glavni nosilac borbe protiv hajduka. Imaju i drugačija zaduženja, npr. pomažu pri sakupljanju dažbina.

Mogli su uživati i slobodne baštine. Ako su obrađivali spahijsku zemlju bili su obavezni da daju ušur spahiji. Za svoje zasluge dobijali su timare, ponekad i velike. Prilikom ratovanja primali su i dnevnice. Bili su oslobođeni harača, ispendže, vanrednih nameta...

Lako su postajali muslimani, posebno njihovi zapovednici.

Od sredine 16. veka im opada značaj i sreću se samo u tvrđavama.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Milan Vasić, „Martolosi u jugoslovenskim zemljama pod turskom vladavinom“, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela, knj. XXIX, Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka, knj. 17, Sarajevo 1967, 208.
  • Zirojević, Olga (1974). Tursko vojno uređenje u Srbiji (1459-1683). Beograd: Istorijski institut.